Upgrade to Pro — share decks privately, control downloads, hide ads and more …

Ivan Šimić, C.E.M.P.: Investicijski potencijal energetskog poduzetništva i industrije u obnovljive izvore energije

OIE HR
June 25, 2017

Ivan Šimić, C.E.M.P.: Investicijski potencijal energetskog poduzetništva i industrije u obnovljive izvore energije

Poduzetništvo i industrija su pokretači novog investicijskog ciklusa u energetici. Osigurat će provedbu tranzicije iz sustava poticanja korištenja obnovljivih izvora energije i kogeneracije (‘feed-in’ tarife) prema budućem sustavu energetskog poduzetništva na osnovi premijskog modela poticanja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora.
Industrija kao ključni pokretač novog investicijskog ciklusa može ostvariti zacrtane ciljeve izravnim uključivanjem u projekte izgradnje novih proizvodnih postrojenja i elektrana na obnovljive izvore i ujedno si dugoročno osigurati ‘zelenu’ energiju po cijenama koje jamče stabilnost i predvidivost na dulje razdoblje.

OIE HR

June 25, 2017
Tweet

More Decks by OIE HR

Other Decks in Education

Transcript

  1. Prijedlog Strategije poticanja investicija u RH za razdoblje 2014. –

    2020. • U uvodnom dijelu prijedloga Strategije piše: „Republika Hrvatska treba se usmjeriti na investicije u infrastrukturu, kako bi se olakšao protok roba, usluga i informacija, proizvodnju i visoke tehnologije, da se potakne zapošljavanje s visokom dodanom vrijednosti i potakne izvoz, energetiku i zaštitu okoliša, da se osigura manja ovisnost o uvozu energije i održivost te turizam, da se maksimalno iskoriste postojeći prirodni resursi.”
  2. Pokrenuti energetsko poduzetništva kroz obnovljive izvore energije i kogeneracije (OIEiK)

    , energetsku učinkovitost i korištenje plina kao osnove visokoučinkovite trigeneracije Stimulirati proizvodnju energije na mjestu potrošnje‐energetska učinkovitost. Stimulirati mikro (do 30 kWel), mala (do 500 kWel) i srednje velika (do 1MWel) proizvodna postrojenja za električnu i toplinsku energiju. Uvesti jednokratnu subvenciju koristeći strukturne EU fondove za nabavku opreme za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije u modelu proizvodnja na mjestu potrošnje. Energetsko poduzetništvo
  3. Osigurati provedbu tranzicije iz sustava isključivo financijskog poticanja korištenja OIEiK

    prema budućem sustavu poticanja energetskog poduzetništva oslanjajući se na proizvodnju za vlastite potrebe Administrativni problemi Tehnički problemi Problemi financijske prirode
  4. Do kraja 2017. usvojiti novu energetsku strategiju sa težištem na

    OiE. Administrativni problemi • Uvesti mogućnost višeslojnog tarifnog modela, poticanje snage i energije i uskladiti sa potrebama domaćeg gospodarstva. • Uvesti mogućnost jednokratne subvencije poduzetniku za postrojenja OIEiK iz naknada za OIEiK kao i iz sredstava za energetsku učinkovitost do “de minimis” razine. • Poticati poduzetništvo‐industriju na investicije u proizvodnju električne energije iz OiE na mjestu potrošnje korištenjem strukturnih EU fondova • Poticati projekte na biomasu koja nastaje kao nusproizvod u drvoprerađivačkoj industriji koji mogu raditi kao visokoučinkovita kogeneracija. Favorizirati projekte do 500KWe koji omogućuju veću potrošnju energije na mjestu proizvodnje. • Stimulirati projekte na bioplin koji mogu doprinijeti učinkovitom zbrinjavanju viškova ili nusproizvoda iz stočarske i poljoprivredne proizvodnje. Favorizirati projekte do 500 kWe kako bi se jamčila sigurnija opskrba proizvodnom sirovinom i omogućila maksimalna potrošnja energije na mjestu proizvodnje. Formirati Fond za potporu energetskog poduzetništva, u iznosu od od cca 250mil € , koji bi bio nositelj projekata. Problemi financijske prirode • Fond financira u suradnji sa: • HBOR‐om razvoj proizvodne industrije koja će biti partner u realizacije izgradnje plinskih elektrana (MID 3.Maj, Končar, Dalekovod, ĐĐ i dr.) i vjetroelektrana. • HAMAG‐BICRO‐om i komercijalnim bankama provedbu 60.000 mikro/malih projekata, poduzetnici financiraju min. 60% vrijednosti ukupne investicije vlastitim sredstvima, a Fond subvencionira ostatak. • HEP/HOPS izgradnju reverzibilne hidroelektrane kao strateški projekt od nacionalnog interesa uz pomoć EU fondova, a u funkciji uravnoteženja i stabilizaciji elektroenergetskog sustava .
  5. Tehnički problemi/rješenje • Do 2025. osposobiti elektroenergetsku mrežu za prijem

    novih (uglavnom distribuiranih) energetskih postrojenja dodatne ukupne snage OIE od 900 MW i rezerve u plinskim elektranama od 300 MW kao i RHE od 120‐800 MW. • Energetski „paket aranžman” 1. 60 MW plinske elektrane opremljene sa 6 komada 10 MW sporohodnih plinskih (dual fuel) brodskih motora. Brodski motori se mogu proizvoditi u hrvatskim brodogradilištima npr. MID‐ 3.maj Rijeka po Wartsila licenci ili po MAN licenci u Brodosplitu. Sličan primjer je najnovija 250 MW elektrana u Estoniji. 2. 60 MW mikrosolarnih elektrana ukupno oko 10.000 instalacija od po 6kW 3. 120 MW vjetroelektrana ‐ provesti natječaj po premijskom sustavu 4. Crpne‐hidroelektrane koje se mogu graditi ovisno o lokaciji snage od 120MW‐800MW (potencijalna lokacija Ričice, Jasenice/Obrovac, Peruča i dr.). Za realizaciju ovakvog sustava, kroz ciljana JPP, može se angažirati značajan financijski, materijalni i ljudski potencijal hrvatske industrije/obrtništva, otvoriti preko 5.000 direktnih radnih mjesta te angažirati više od 1,5milijardi € investicijskog potencijala. Putem modela JPP omogućiti izgradnju pet energetskih “paket aranžmana” koji bi se financirali kroz “Fond za energetsko poduzetništvo” a kvota bi se definirala „paketno”
  6. Do 2025. god. kroz JPP izgraditi pet “paket aranžmana” na

    prostoru energetskih poduzetničkih zona koje dozvoljavaju maksimalno korištenje kogeneracije/trigeneracije. “paket aranžmani” •U ovisnosti o tehničkim uvjetima izgradnjom standardnih blokova od 60MW plinskih elektrana omogućuje se provedba nekoliko interesantnih gospodarskih projekata. Kako bi potaknuli veću potrošnju plina, kao energenta, kroz novoizgrađenu plinsku infrastrukturu u Dalmaciji a poglavito u svijetlu mogućeg budućeg razvoja plinskog tržišta kroz izgradnju LNG terminal i buduću eksploataciju plina u Jadranu. Karlovac 1 •Gradska toplana/Energetska poduzetnička zona trigeneracija grijanje/hlađenje/ procesna para Šibenik/Solaris 2 •40 ha staklenika i 10.000 t industrijske soli kao i novi turistički kompleks sa kupalištem u bazenima sa velikom koncentracijom soli u vodi (slično kao mrtvo more). Knin 3 •U energetskoj poduzetničkoj zoni stimulirati prehrambeno prerađivačku industiju kao korisnika toplinske energije trigeneracija /sušara/hladnjača/procesna para Jasenice/Obrovac 4 •solana 50.000 t industrijske soli korištenjem uz sanaciju napuštenih bazena nastalih površinskim kopom boksita Zadar/Nin 5 •40 ha staklenika, povećanje proizvodnja soli u Ninu na 10.000 t godišnje trigeneracija sušara/ hladnjača / uparena stanica i partnerstva sa prerađivačkom industrijom koja počiva na toplinskoj i rashladnoj energiji. Dugopolje/Split 6 •Energetska poduzetnička zona trigeneracija grijanje/hlađenje/ procesna para
  7. Do 2025. izgraditi 5 plinskih regulacijskih elektrana od po 60MWe

    na sporohodne brodske motore u energetskim poduzetničkim zonama
  8. Do 2020. izgradnja 400MW mikrosolarnih elektrana po modelu „proizvodnja na

    mjestu potrošnje” za gospodarstvo i lokalnu upravu/samoupravu. Cilj je pokrenuti zapošljavanje malih poduzetnika‐obrtnika kroz sustav poticaja instalacija mikrogeneratorskih (sunčanih) elektrana do najviše 50kWe a koje omogućavaju vlastitu potrošnju iz OIE na mjestu proizvodnje kako je definirano u ZoOIE. Potrebne su manje izmjene Zakona o OiE i donošenje podzakonskih akata – Pravilnika o OiE. Kvota za mikrosolare bi se trebala dodijeliti prema mogućnostima razvoja poduzetništva i uvažavati ravnomjernu teritorijalnu zastupljenost: 1. Turistički sektor 60MW 2. Mikro i malo poduzetništvo 220MW 3. Poljoprivredno prehrambeni sektor 60MW 4. Javna/lokalna uprava i samouprava 60MW U ovom razvojnom ciklusu poticaj za mikrosolare bi trebao ići prema podizanju konkurentnosti poduzetništva i industrije, a nakon ove faze se poticaji mogu proširiti i na građane koji su spremni investirati u energetsku učinkovitost i proizvodnju za vlastite potrebe.
  9. Do 2025. god. izgradnja RHE Jasenice RHE Jasenice Potencijal instalirane

    snage ovisi o faznosti izgradnje i kreće se od 120 MW do maksimalno 1050 MW Uravnoteženje i pouzdanost elektroenergetskog sustava. Pružanje pomoćnih usluga. Rješavanje ekološkog problema sanacijom bazena crvenog mulja tvornice glinice Jadral kao i zbrinjavanje šljake TFL‐Šibenik trenutno odložene u blizini Benkovca
  10. Primjer: Energetski intenzivna industrij – Aluminij Mostar u potrazi za

    dugoročnom jeftinom i stabilnom opskrbom EE • Godišnje potrebe cca 1,8TWh (cca 210MWh/h) • Moguće riješenje: Vlastita proizvodnja iz vjetroelektrana • 600MW VE sa min. 3000FLH • Reverzibilna‐crpna hidroelektrana cca 240MWtu – Mostar za RHE Mostar bi gornji bazen bio sanirani bazen crvenog mulja kapaciteta 15mil m3, donji bazen uz Aluminij Mostar kapaciteta 5mil m3 i Neretva 14.6.2017. C.E.M.P. d.o.o. 11
  11. Pokrenimo energetsko poduzetništvo Završimo do kraja 2018. sve započete projekte

    OIE Koji imaju potpisane ugovre sa HROTE i nalaze se u kvoti, time ćemo vratiti povjerenje investitorima u mogućnost i sigurnost investiranja u RH i omogućiti preko 5 milijardi HRK započetih investicija . Uvedimo 60.000 mikrosolara do kraja 2020. uz jednokratnu subvenciju . Prva faza uvođenja se odnosi na poduzetnike čime im olakšavamo poslovanje i otvaramo investicije od preko 1 milijarde HRK domaćeg kapitala i zaposlenja preko 2000 radnika u sektoru obrta i malog poduzetništva. Izgradimo kroz JPP 300MW regulacijskih elektrane sa brodskim motorima izgrađenim u domaćim tvrtkama pogonjene na plin. Domaća industrija može sudjelovati sa 100% učešća i stvoriti novi izvozni proizvod. Formirati JPP između proizvođača opreme (Brodosplit,Končar,MID‐ 3.Mmaj, ĐĐ i dr.) i nositelja projekata s jedne strane i zainteresiranih javnih institucija (HBOR,HAMAG‐BICRO, lokalna zajednica…) s druge strane. Izgradimo novu RHE Jasenica snage 300 MW do 2025. i proširenjem do maksimalno 1050 MW . Hrvatska industrija može pružiti preko 80% domaćeg učešća. Rješavamo se nekoliko gorućih ekoloških problema‐neka se uključe i EU institucije/fondovi.