FYI by CROZ - broj 19

tehnologije i trendovi: Enterprise Social Network • Automated Data Testing
Framework projektne priče: Konsolidacija aplikacijskih poslužitelja u FINA-i • LikeMyIdea u Styria grupi predstavljamo partnere: agile42 REPORTAŽE: Ambasadori budućnosti • B2B run broj 19, studeni 2015.

www. likemyidea.com

FYI by CROZ / broj 19 / studeni 2015. |
3 nadnaslov | rubrika fyi by croz | uvodnik FYI by CROZ | Časopis za informatiku | Urednik: Goran Kelečić | Izdavač: CROZ d.o.o., Lastovska 23, 10000 Zagreb, Republika Hrvatska | Tel.: 00385 1 6184 831 | Faks: 00385 1 6184 833 E-mail: [email protected] | Internet: www.croz.net | Grafički dizajn časopisa i naslovnice: SBD Shift Brand Design, www.sbd.ba | Tisak: Tiskara Grafing d.o.o., Zagreb Piše: Krešimir Mudrovčić Urednik: Goran Kelečić Prije nešto godina šef me poslao na sastanak kod jednog velikog korisnika, gdje smo trebali osmisliti rješenje za autentikaciju korisnika, pri čemu je trebalo uskladiti potrebe mrežaša (sistemaša) i aplikativaca (razvoja). Ja sam bio mladi sistem-inženjer, a moj šef je bio iskusan pa me upozorio da pazim što ću i kako pričati jer sistemaši i aplikativci nisu baš u „najboljim odnosima“. Zvuči poznato ? Ja sam tada ovo upozorenje shvatio preozbiljno. Poslije sam shvatio da je to potpuno uobičajena situacija kad dvije grupe ljudi rješavaju zajednički problem svatko sa svoje strane. U današnje vrijeme situacija je ostala ista, odnosi i dalje nisu najbolji, ali se sve ubrzalo i potreba za efikasnošću je puno izraženija. Tema ovog broja je koncept bolje suradnje razvoja i sistemaša na softverskim projektima. DevOps se ne kupuje, iako će vam možda prodavači alata reći drugačije, a kako ćete sagraditi DevOps možete doznati u ovom broju naših tvorničkih novina. Nečisti podaci u bazama podataka postoje oduvijek. Na to smo se naviknuli, zapravo najčešće su aplikacije prilagođene takvim podacima i uglavnom nemamo nekih posebnih problema. Problemi nastaju skoro u pravilu kada takve podatke krenemo prebacivati u skladište podataka za izvješćivanje (Data Warehouse). Ili migrirati podatke u nov aplikativni sustav. Tu počinje noćna mora. U CROZ-ovoj praksi nastala je metodologija koja rješava ovaj problem. Kako se situacija često ponavljala, razvili smo i alate, zapravo framework, koji automatizira testiranje kvalitete podataka. Dakle Automated Data Testing Framework (ADTF) je metodologija + alati kojim ćete brže i kvalitetnije uspostaviti i održavati kvalitetu vaših podataka. STEM je kratica koju ste možda već naučili – Science Techology Engineering Mathematics. Zvuči kao noćna mora nekog gimnazijalca, dok meni kao miocašu zvuči kao nešto potpuno prirodno. Pretpostavit ću da ste kao čitatelj ovog časopisa potpuno svjesni koliko su kritične i bitne ove discipline u današnjem svijetu. I kako je već danas u Hrvatskoj poprilično teško pronaći i zaposliti dobrog programera. Mi se u CROZ-u borimo lokalno i globalno. Počevši od radionica za programiranje u Scratchu za klince, natjecanja u programiranju za studente i studentskih praksi, do suradnje s fakultetima. Pokušavamo i djelovati u široj zajednici promovirajući ove teme, za sada uglavnom neuspješno, ali nećemo se predavati. Iz osobne perspektive, meni je najbitniji uzbuđujući osjećaj koji sam imao u svemirskom centru u Cape Canaveralu, gledajući dokumentarac o slavlju poslije jedne uspješne svemirske epizode. Ili računski stroj Blaisea Pascala u Musée des Arts et Métiers u Parizu. Grady Booch, naš gost na ovogodišnjem QED-u, savršeno je dočarao taj prelijep osjećaj, opisujući atmosferu u računskom centru nekih davnih godina prošlog stoljeća. Hoću reći, ljepota je u STEM-u, podjednako kao i u umjetnosti. Slažete se?

4 | FYI by CROZ / broj 19 / studeni
2015. sadržaj | fyi by croz tema broja: Idemo sad, svi zajedno! Jenkins User Conference 2015 London Managed services i DevOps Potpora DevOps procesu putem alata projektne priče: Styria “vozi inovativno“ uz CROZ-ovo LikeMyIdea rješenje! Konsolidacija aplikacijskih poslužitelja u FINA-i Migracija IBM Business Process Managera u FINA-i tehnologije i trendovi: Ovo je kraj doba “mail komunikacije”? Blame it on Mark. Automated data testing framework – CROZ-ov sustav koji vas vodi do kvalitetnih podataka i poslovnog uspjeha Soft skills & hard IT – komunikacijske vještine u svijetu IT-a Tehnološki radar predstavljamo partnere: agile42 REPORTAŽE: QED – pogled u IT evoluciju Ambasadori budućnosti Naših 45 km nakon posla 6 10 13 15 17 21 24 27 30 38 40 33 18 42 29

5 nadnaslov | rubrika fyi by croz | vijesti fyi by croz | vijesti Okrugli stol “Djevojke i žene u hrvatskom ICT sektoru – obje strane medalje“ Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM) je s Fakultetom elektrotehnike i računarstva i tvrtkom Ericsson Nikola Tesla, partnerima projekta, povodom obilježavanja “Međunarodnog dana djevojaka i žena u ICT sektoru“ organizirala 22. travnja okrugli stol na temu “Djevojke i žene u hrvatskom ICT sektoru – obje strane medalje“. CROZ-ova Vedrana Miholić održala je uvodnu prezentaciju o tome koliko je trenutačno žena u ICT sektoru u Hrvatskoj te sudjelovala na okruglom stolu u raspravi o dobrim i lošim stranama poslovne karijere žena u ICT-u. Drugu godinu za redom u CROZ-ovu smo edukacijskom centru 29. rujna organizirali događanje “Sigurno prijepodne“ na kojem su sudionici doznali sve o najaktualnijim sigurnosnim problemima i prijetnjama u IT sigurnosti te proizvodima i rješenjima vodećih svjetskih sigurnosnih brendova. Na predavanjima i prezentacijama koje su vezane uz goruće sigurnosne probleme, posebna je pažnja posvećena zaštiti podataka. Tijekom događanja od čak sedam CROZ-ovih i stranih stručnjaka sudionici su saznali kako i čime klasificirati podatke, vidjeli uživo kako funkcionira i radi sustav koji ima U organizaciji CROZ-a 15. svibnja održano je događanje “Doručak uz Alfresco“ na kojem smo se u ugodnoj atmosferi u Alfresco baru družili s našim korisnicima. Sudionicima događanja prezentirane su novosti vezane uz Alfresco ECM sustav za upravljanje dokumentima te cDocs rješenje za upravljanje poslovnim procesima. Doručak uz Alfresco prigodnim je govorom otvorila CROZ- ova direktorica prodaje Vedrana Miholić, koja je pozdravila sve prisutne goste i IBM ISIM & CrossIdeas u Ljubljani U IBM Innovation Centru u Ljubljani 1. srpnja održano je događanje IBM ISIM & CrossIdeas u organizaciji CROZ-a. Tema događanja bilo je upravljanje identitetima. Igor Sokač iz CROZ-a održao je predavanje o novostima u IBM Security Identity Manager i IBM Security Privileged Identity Manager rješenjima koja su omogućila bržu i jednostavniju implementaciju te poboljšano korisničko iskustvo u radu. Poseban osvrt dan je na ISIM i PIM Virtual Appliance koji za nove (ali i stare) korisnike IBM Identity Management rješenja predstavljaju bitan iskorak u smislu olakšavanja implementacije i održavanja. Marco Venuti iz IBM Italija održao je prezentaciju o novini u IBM sigurnosnom portfelju – IBM Security Identity Governance (ISIG), koji je stigao je u okrilje IBM-a akvizicijom talijanske tvrtke CrossIdeas, s kojom je CROZ surađivao i prije akvizicije. ISIG predstavlja vrhunsko rješenje za Identity Governance, koje omogućava upravljanje rizikom povezanim s identitetima, s posebnim naglaskom na Separation- of-Duty, Role Mining, upravljanje zahtjevima za pristupom i Access Recertification kampanje. CROZ na ARSConu 2015. Na poziv našeg partnera, tvrtke ARS Computer and Consulting, održali smo dvije prezentacije na konferenciji ARSCon 2015 koja je održana 15. listopada u Allianz Areni u Münchenu. Glavne teme ove konferencije bile su DevOps, Enterprise Mobility i Cloud, a konferencija je okupila velik broj korisnika, osobito iz njemačke industrije. Naš konzultant s dugogodišnjim stažem kod korisnika u Njemačkoj, Miroslav Zaninović, održao je prezentaciju na temu Challenges of performance and mobile testing, a Krešimir Musa izlagao je na temu Surviving the transition to agile – is it possible? Sigurno prijepodne @CROZ pokrivene sve tri točke “svetog trojstva” u zaštiti podataka (klasifikacija, data leak prevention, enkripcija), saznali sve o novom Symantec alatu za zaštitu od naprednih prijetnji te vidjeli kako i čime kontrolirati korištenje privilegiranih računa u vlastitom okruženju. Održano događanje “Doručak uz Alfresco“ uvela ih u temu događanja. Uslijedila je prezentacija o novostima u Alfrescu v5 koju je održao Ivan Krnić te live demo prezentacija Alfresco Share v5 rješenja. Petra Janeš je kroz live demo prezentaciju cDocsa sudionicima događanja ukazala na prednosti korištenja spomenutog sustava za upravljanje poslovnim procesima. Poslije formalnog dijela događanja, nastavljeno je druženje u neformalnijem tonu.

tema broja | DevOps Piše: Davor Čengija Idemo sad, svi
zajedno! Kad Mišo digne ruke, zna se što slijedi: svi pjevaju istu pjesmu, od početka do kraja, usklađeno i bez ikakvih poteškoća. Samoorganizirajući tim na djelu, netko bi rekao. Je li takvo što moguće i u svijetu proizvodnje softvera? Čini se da jest. 6 | FYI by CROZ / broj 19 / studeni 2015.

DevOps | tema broja Tipičan scenarij rada na velikom softverskom
projektu u enterprise IT okruženjima ide otprilike ovako: rok za isporuku je fiksiran i tu nema mrdanja. Razvojni tim kasni zbog, iz njihove perspektive, nejasnih zahtjeva, kojih uz to i ima previše za zadani rok, da ne spominjemo stalne promjene u definicijama. Poslovnjaci se živciraju jer očigledno sve funkcionalnosti neće biti spremne na vrijeme, a obećali su naručiteljima, tržištu i svima između. Režu se aktivnosti koje, navodno, samo troše vrijeme bez neke vidljive dobiti, poput integracijskog testiranja. Puštanje softvera u rad na produkcijskoj okolini, koja je jedina koliko-toliko stabilna, traje cijeli vikend i pitanje je hoće li sve ostalo biti na svom mjestu u ponedjeljak ujutro. U prvi dan produkcije, koji je ujedno i prvi pravi test funkcionalnosti, ulazi se u fo- tofinišu. Testiranje performansi ili visoke dostupnosti sustava nitko ni ne spominje, ali su zato svi u strahu od nove verzije s ispravcima najočitijih problema, koja je na redu po svemu sudeći već sutra. Paradoks je u tome da i razvojni tim, i poslovnjaci i sistemaši daju sve od sebe, organiziraju svoje dijelove posla najbolje što mogu, ali cijeli proces ipak škripi. Drugim riječima, svi se trude a rezultati nekako izostaju. Svi pjevaju, ja ne čujem Mora li baš tako biti? Ne mora, a odgovor donosi DevOps, zgodno nazvan skup ideja, koncepta i aktivnosti s ciljem pojednostavljenja izgradnje, puštanja u rad i održavanja sustava koji su po svojoj prirodi kompleksni i promjenjivi. DevOps nije nov koncept, ni vremenski ni sadržajno. Oduvijek su se organizirale DevOps je u presjeku aktivnosti razvoja, osiguranja kvalitete i operative (Izvor: Wikipedia) DevOps je zgodno nazvan skup ideja, koncepta i aktivnosti s ciljem pojednostavljenja izgradnje, puštanja u rad i održavanja sustava koji su po svojoj prirodi kompleksni i promjenjivi. krizne sobe, gdje su dan i noć sjedili svi, od razvojaša do sistemaša, i iz kojih se upravljalo puštanjem u rad velikih softverskih projekata. Problem je što su se takve krizne sobe organizirale tek kad je kriza već debelo ugrozila projekt. Danas, kad su agilne i lean metode rada već naveliko prihvaćene u razvoju softvera (i ne samo softvera), proširuju se “Ops“ dijelom tvoreći tako integralnu disciplinu koja, pokazuju to sirove brojke, znatno Podrijetlo pojma DevOps Zvučno ime kao što je DevOps svakako pridonosi promociji ideje o potrebi suradnje između odjela za razvoj softvera („Dev“ dio, od Development) i odjela za puštanje i održavanje softvera u radu („Ops“ dio, od Operations). Ne treba, naravno, zaboraviti ni odjel koji se bavi kvalitetom (QA, Quality Assurance) koji je zapostavljen, ali srećom samo u imenu. DevOps se kao izraz počeo koristiti na konferenciji Devopsdays koja se prvi put održala 2009. godine u Ghentu, u Belgiji. Otada se konferencija proširila na cijeli svijet. Više detalja, kao i poveliku količinu prezentacija i drugih informacija moguće je pronaći na stranicama konferencije. Devopsdays Ghent 2009 (http://goo.gl/2sdtaI) Development (Software Engineering) Technology Operations DevOps Quality Assurance konzalting@CROZ Uvođenje lean principa upravljanja poslovnim potrebama Kako postići da svaka aktivnost na poslovno-informatičkom sustavu učini taj sustav još malo boljim, umjesto da unese dodatnu kompleksnost? Veliki poslovno-informatički sustavi žive, rastu i nadograđuju se, ali tako istovremeno postaju složeniji i teži za održavanje i korištenje. Bez dobrog upravljanja teško je zadržati početni sklad i red, no tradicionalni način vo- đenja projekata ne uzima u obzir cijeli sustav nego se fokusira na konkretne, kratkoročne ciljeve. Lean principi upravljanja poslovnim potrebama, projektnim portfeljem i projektnom implementacijom omogu- ćavaju jednostavnije planiranje i veću predvidljivost u izvedbi, uz bolju koordi- naciju i s manje neugodnih iznenađenja. Više informacija na www.croz.net/konzalting poboljšava zadovoljstvo svih sudionika u proizvodnom procesu: od naručitelja, preko razvoja, do sistem-administratora. Što kažu sirove brojke? Puppet Labs Inc. je tvrtka koja se bavi automatizacijom IT okruženja i već četvrtu godinu zaredom provodi istraživanje koje zatim objavljuje u “Izvještaju o stanju DevOpsa“ (State of DevOps Report). Za ovu, 2015. godinu brojevi su sve samo ne dosadni. Visokoučinkovite IT organizacije 30 puta češće puštaju u rad dovršene i testirane komade softvera. Uz to, vrijeme od stavljanja izvornoga koda u repozitorij (source code commit) do produkcije je 200 puta kraće, ima 60 puta manje problema, a i kad se problemi dogode, 168 puta se brže riješe. Zamislite, recimo, IT organizaciju FYI by CROZ / broj 19 / studeni 2015. | 7

2015. kojoj treba šest do osam tjedana da nešto implementira i koja stavlja nove stvari u produkciju jednom tjedno. A sad zamislite ekvivalentnu IT organizaciju u konkurentskoj tvrtki kojoj treba 60 do 90 minuta od commita do produkcije, i tako pet ili deset puta dnevno. Kad se linija koda napiše, praktički se odmah kompajlira, testira i pušta u rad. S pristupom iz pretpotopnog doba, prvospomenuta tvrtka jednostavno nema šanse. tema broja | DevOps Od “a-ha momenta“ do profita (Izvor: http://itrevolution.com/) 30 puta češći deploy, 200 puta kraće vrijeme od commita do produkcije, 60 puta manje problema, 168 puta brže rješavanje problema. Tri četvrtine tvrtki koje su sudjelovale u istraživanju imaju do 2000 zaposlenika, a 87% ispitanih tvrtki ima 20 ili više servera u svojoj infrastrukturi; znači nešto što se lako može preslikati na situaciju u Hrvatskoj. Na temelju gornjih podataka, ekipa iz Puppet Labsa zaključuje da visokoučinkovit i dobro organiziran IT odjel ima i stvarnu poslovnu vrijednost, te istovremeno znatno pridonosi performansama cjelokupne organizacije. Drugačije rečeno, organizacije koje na IT gledaju kao na pokretača poslovnih aktivnosti umjesto kao na čisti operativni trošak su u vidljivoj prednosti nad konkurencijom. Koji su konkretni koraci? DevOps se ne kupuje, DevOps se gradi. Kao recimo enterprise arhitektura ili neka od agilnih metodologija razvoja softvera, i DevOps je većim dijelom stvar interne kulture i stava prema procesu proizvodnje softvera. Osnovni je problem kako eliminirati zid između razvoja i operacija, odnosno ništa specijalno pozitivno neće se dogoditi sve dok se administrator produkcijske baze pita zašto ga trebaju na samom početku projekta, a ne tek kad je sve gotovo i treba to lansirati. Jednom kad se prihvati ideja da svi zajedno i s jednako važnim udjelom sudjeluju u procesu proizvodnje softvera, možemo početi razmišljati o konkretnim koracima. The Phoenix Project (Gene Kim, Kevin Behr i George Spafford) The Phoenix Project Bill Palmer jedno jutro dolazi na posao kako bi saznao da mu je šef dobio otkaz i da baš on ima zadatak preuzeti dovršetak i puštanje u rad ključnog IT projekta o kojem ovisi budućnost tvrtke. Naravno, cijeli sustav proizvodnje softvera je u rasulu, odnosi između Informatike i Biznisa su katastrofalni, šefica marketinga i prodaje kao da živi u svom paralelnom svemiru, a zaostataka i bugova ima za tri godine posla. Hoće li Bill uspjeti preživjeti na novom radnom mjestu, isporučiti projekt na vrijeme i istovremeno povezati Informatiku i Biznis u jednu skladnu cjelinu sa zajedničkim ciljem: vratiti posrnulu tvrtku na staze stare slave? (Odgovor: Hoće, hoće i hoće.) Kako podnaslov knjige kaže, ovo je novela o IT industriji i DevOpsima koja će pomoći da vaš biznis pobijedi. Novela?! Da, ključni pojmovi vezani uz povezivanje biznisa i informatike, organizaciju toka vrijednosti u procesu proizvodnje softvera, odnosno njegove isporuke, serviraju se čitatelju u formi dnevnika zbivanja u tri mjeseca, ključna za opstanak tvrtke Parts Unlimited, koja se bavi – pazite sad! – prodajom i distribucijom dijelova za automobile. Pojmovi koji se obrađuju u knjizi se protežu od Teorije ograničenja (Theory of Constrains, TOC – vidi drugi Poveznica na homepage knjige (http://goo.gl/O6Uuny) okvir) i kanbana, preko kontinuirane isporuke softvera pa sve do, naravno, DevOpsa. Tko god je ikad imao rokove koje mora dostići, a istovremeno su mu za vrat puhali marketing, interna revizija i beskonačna lista zadataka, pronaći će se u ovoj knjizi. Iako nije vrhunac beletristike, The Phoenix Project će svakako zadržati čitatelja prikovanog uz knjigu do samoga kraja. Dostupna je i audioverzija koju možete slušati dok se vozite na posao, pripremate za maraton ili samo izvodite psa u večernju šetnju. Pripazite da kupite drugo izdanje koje na kraju donosi pojašnjenje najbitnijih pojmova i listu knjiga koje trebaju pročitati oni koji žele znati više. Ah-ha! Ka-ching! Dev Ops Remove

DevOps | tema broja Knjige istaknute u okvirima u ovom
tekstu mogu pomoći kod te promjene. Recimo da je ideja DevOpsa kliknula u vašoj organizaciji i da ste dobili zadatak srediti proces proizvodnje softvera. Koji je recept? Je li uopće moguće definirati recept uvođenja DevOpsa? Odgovor je, naravno, i da i ne. Koliko god je ovaj koncept vezan uz promjenu interne kulture i načina rada, toliko se mogu prepoznati i određeni konkretni tehnički koraci bez kojih DevOps nema smisla. Prvi korak bi vjerojatno bio dovesti razvojni tim (Dev) i operacije (Ops) za isti stol, i to u najranijoj fazi projekta, dakle već kod osmišljavanja i dizajniranja softverskog produkta. Logika iza ovog koraka leži u činjenici da će se krajnji proizvod, softver, morati moći pokrenuti na nekoj okolini. Istovremeno, serveri ne postoje tek tako, već da bi se na njima i događalo nešto ko- risno. Ne želimo si dozvoliti da razvojni tim nešto programira i nada se najboljem da će se to ustvari i moći pokrenuti na produkcijskim serverima, dok istovremeno sistemaši ne znaju što im se valja iza brda. Iz suradnje razvojnog i operativnog tima izrodit će se proces izgradnje i puštanja u rad (build&deploy) produciranog softvera. Taj proces želimo ne samo automatizirati već se i pripadajuće skripte i konfiguracija okolina moraju spremiti u repozitorij, paralelno s “pravim“ izvornim kodom. Sve što se radi s programskim izvornim kodom (verzioniranje itd.) mora se raditi i s izvedbenim okolinama. Ostvarivanjem ova dva koraka daleko smo već odmakli u procesu uvođenja DevOpsa. Nadalje, želimo razvojnom timu olakšati testiranje proizvoda na okolini što sličnijoj produkcijskoj, a istovremeno želimo znati da će se krajnji proizvod moći i instalirati u produkciju bez problema. Dev i Ops timovi će definirati i omogućiti kreiranje serverskih okolina, vrlo sličnih ciljanoj produkcijskoj. Također, razvojni tim će imati mogućnost pokretanja (i uništavanja) tih okolina prema svojim potrebama. Virtualizacija je nužna za uspješnu realizaciju ove ideje. Automatizacija svih vrsta testiranja je logičan sljedeći korak, od čiste provjere ispravnosti izvornoga koda (“Da, kompajlira se, idemo dalje.“), preko pokretanja unit testova i regresijskog testiranja, pa sve do testiranja performansi. Ovdje u igru ulazi i platforma za po- dršku DevOpsima, odnosno skup alata ili možda i jedinstveno, integralno rješenje koje čuči sa strane, prepoznaje commit u repozitoriju izvornoga koda i automatski pokreće izgradnju, pokretanje odgovaraju- će izvedbene okoline, instalaciju krajnjeg produkta u tu okolinu, automatsko pokretanje testova te obavještava sve zainteresirane strane o rezultatima aktivnosti. Više o konkretnim softverskim rješenjima, ali i o našoj novoj usluzi na DevOps, po- dručju pročitajte u drugim člancima ovog broja naših tvorničkih novina. Ako se svi navedeni koraci kvalitetno odrade, imat ćemo uvijek spreman proizvod koji se izvodi na “gotovo pa produkcijskoj“ okolini, testiran i spreman za rad, a puštanje u produkciju svodi se na jedan klik mišem. Kako dalje? Baš kao što bi Mišo rekao (zapjevao?), “Idemo sad svi zajedno“, tako se i IT treba zagledati i zapitati: “Kako svi mi, sudionici u procesu proizvodnje softvera, zajedno možemo olakšati taj isti proces, od poslovnog zahtjeva do produkcije?“. Dobar je početak formiranje zajedničkog razvojno-operativnog tima, a odmah zatim automatizacija svega. A dalje? Puštanje u rad novih funkcionalnosti, svakih… Zašto ne, svakih 5 minuta. The Goal (Eliyahu M. Goldratt i Jeff Cox) Alex Rogo ima problem. Šef ga tlači, brak mu škripi, ne druži se s djecom koliko bi htio, a sve to zbog problema na poslu i nemogućnosti ispunjenja obećanja koja kao voditelj tvornice mora ispoštovati. Kako se postaviti u takvom okruženju? Ima li uopće smisla pokušavati nešto učiniti, kad naočigled sve ide nizbrdo? Razočaran i bezidejan, Alex se sjeti susreta sa svojim profesorom fizike, Jonahom (zanimljivo, i Eli Goldratt je bio fizičar) i razgovora u kojem je Jonah gotovo pa predvidio probleme s kojima se Alex sad bori. Alex ga kontaktira, i Jonah u stilu Velikog Učitelja pristane pomoći svojim savjetima. Alex se prima posla i obvezuje se da će u tri mjeseca izvući svoju tvornicu iz nevolje. Hoće li Alex uspjeti spasiti svoj posao, ponovno se zbližiti sa suprugom i djecom i istovremeno postaviti temelje za širenje biznisa na vanjska tržišta? (Odgovor: Hoće, hoće i hoće.) Napisana prije 30 godina, novela The Goal temelj je gotovo svake moderne škole menadžmenta, bilo da se radi o organizaciji proizvodnje fizičkih dobara ili softvera. The Goal definira Teoriju ograničenja (Theory of Constraints, TOC) i vezane pojmove (bottleneck, throughput, inventory, operational expense itd., odnosno usko grlo, propusnost, inventar, operativni trošak itd.). The Goal je “majka svih biznis novela“ ali je sigurno nećete čitati zbog ljepote izričaja već zbog vrlo preciznih i nadasve upotrebljivih savjeta o organizaciji proizvodnje, odnosno toka informacija i materijala kroz proizvodni proces. Uostalom, autori The Phoenix Projecta otvoreno priznaju da su svoju knjigu temeljili upravo na ovoj. The Goal je jedna od onih knjiga kojoj se vraćate svakih godinu-dvije i koja je svaki put jednako zanimljiva i inspirativna. Svakako kupite treće, dopunjeno izdanje knjige. Poveznica na Amazon gdje možete kupiti i The Phoenix Project uz nešto povoljniju cijenu. (http://goo.gl/lWi1ck) FYI by CROZ / broj 19 / studeni 2015. | 9

2015. Jenkins je najpoznatiji CI/CD alat, a ova se konferencija zasnivala na razmjeni iskustava i preporuka za njegovo korištenje. Među tisućama sudionika, na konferenciji su se našla 2015 London Piše: Mladen Knežić Ovogodišnja konferencija Jenkins alata, koja se održala 23.–24. lipnja u Hilton Metropole centru u Londonu, u organizaciji CloudBees (www.cloudbees.com), ponudila je puno preporuka i iskustava velikih i malih korisnika, a osim samog Jenkinsa, vidjeli smo i prezentacije raznih alata za continuous integration/deployment/delivery te automatizaciju testiranja. Jenkins Jenkins (www.jenkins-ci.org ) je open source continuous integration i continuous deployment alat, koji svako malo (continuous) pokreće kompajliranje koda i pripremu završnog artefakta (integration u vidu izrade WAR/EAR/izvršnih datoteka za isporuku) te postavljanje tih artefakata u izvršnu okolinu (deployment) nekog projekta. Sastoji se od poslužitelja (mastera) s korisničkim sučeljem te jednog ili više izvršnih procesa (izvršitelja poslova – slave) unutar master–slave konfiguracije. Dok se sam poslužitelj koristi za upravljanje konfiguracijama projekata, izvršni procesi služe za odrađivanje zadataka iz konfiguracije projekata. Jenkins je započeo kao projekt Hudson, unutar Sun Microsystems, a Oracleovim preuzimanjem Suna došlo je do razilaženja mišljenja pa je nastao Jenkins kao fork samog Hudson projekta. Oko Jenkinsa je nastala velika zajednica korisnika koja surađuje na razvoju samog alata i proširivanju njegovih funkcija kroz pluginove, a o njezinoj veličini svjedoči velik broj pluginova s raznim funkcionalnostima (od dohvata koda sa SCM sustava, preko izgradnje artefakata i njihova postavljanja, do analize koda i njegove kvalitete). tema broja | DevOps Jenkins User Conference Značajke (features) Jenkinsa i dvojica CROZ-ovaca: kolega Zoran Regvart (maintainer koda Jenkins Xvfb plugina) i ja. Za mene je konferencija bila pun pogodak: od zanimljivih predavanja do hrpe sponzorskih proizvoda u kojima ćete me često viđati (da, bilo je i majica s reklamama i idejama DevOps pokreta A). Jenkins se nameće kao jedan od centralnih alata unutar agilnih metodologija te DevOps pokreta,

11 DevOps | tema broja U procesu razvoja Jenkins integrira izmjene programera sa SCM sustava (npr. SVN), priprema izvršni kod (build) te analizira i testira kod (feedback). Ako se dobro zamisle i konfiguriraju, Jenkins projekti olakšat će život i programeru i analitičaru. pokreta koji zagovara spajanje razvoja (development – Dev) i operacija (operations – Ops) kako bi se isporučeni kod što prije integrirao u izvršnu okolinu. Tradicionalno je proces razvoja odvojen od procesa integracije u izvršnu okolinu, a o svakom dijelu brinu zasebni timovi te dolazi do nepotrebnih zastoja dok se sam kod ne integrira (procesi izrade artefakta, odobrenje artefakta za integraciju na izvršnu okolinu). Osnovne značajke Jenkinsa su: - jednostavna instalacija i korištenje (WAR datoteka koja se pokreće samostalno) - jednostavna konfiguracija projekata kroz grafičko sučelje - velika količina kvalitetnih proširenja (pluginova) - distribuirani procesi/izvršitelji poslova koji olakšavaju izradu artefakata za razne platforme. Kroz prezentacije na konferenciji provlačile su se ideje kako iskoristiti Jenkins i pripadajuće pluginove s ciljem olakšavanja života i rada programera, analitičara i testera, kako što prije izbaciti proizvod na tržište te što učiniti kako bi vaš proizvod bio što kvalitetniji. Među prezentacijama bilo je i predstavljanja najnovijih značajki/ dodataka Jenkinsa: Workflow i JobDSL. Workflow plugin Workflow plugin najnoviji je dodatak Jenkinsu, a omogućava kreiranje continuous delivery toka (engl. CD pipeline), koji omogućava grafičku izradu složenih tokova koji opisuju proces isporuke artefakata u izvršnu okolinu. Takvi tokovi mogu paralelno obavljati više zadataka uz mogućnost korištenja skripata tako da nema razloga da i dalje ručno postavljate artefakte na testne okoline. JobDSL JobDSL dodatak slijedi najnovije ideje verzioniranja svega: od koda do baze podataka. Kroz životni vijek softverskog projekta mijenjaju se i kod i način na koji se taj kod integrira u izvršnu okolinu. Kako se te promjene ne bi izgubile (Jenkins pamti samo zadnju definiciju projekta), dodan je JobDSL, jezik za opis Jenkins projekata. Takav se opis može spremiti zajedno s kodom unutar SCM sustava pa se proces izrade artefakata učitava iz takvoga opisa. Na taj način moguće je ponovno izraditi stariju verziju artefakata jer je sam projekt pohranjen zajedno s kodom. Why 50 production deploys per day is essential? Uvodna prezentacija (keynote) drugog dana konferencije bavila se pitanjem zašto je važno što češće isporučivati izvršni kod u produkcijsku okolinu. Da bismo skratili time to market, vrijeme od same ideje do isporuke izvršnoga koda u produkcijsku okolinu, ključno je da pojedine isporuke budu što manje te da se što manje promjena radi na produkcijskoj okolini unutar jedne isporuke. Tako je lakše testirati promjene, smanjuje se rizik pojave defekata i prije isporučujemo novu ideju na tržište. Kroz prezentacije na konferenciji provlačile su se ideje kako iskoristiti Jenkins i pripadajuće pluginove s ciljem olakšavanja života i rada programera, analitičara i testera, kako što prije izbaciti proizvod na tržište te što učiniti kako bi vaš proizvod bio što kvalitetniji. Odmak od virtualnih računala Većina projekata naslanja se na integraciju s drugim sustavima: od baze podataka do drugih aplikacija. Svi ti sustavi imaju neko svoje interno stanje i ako se izvršni kod projekta oslanja na specifično stanje tih sustava, mogućnosti pojave greške su velike. Zbog toga je većina sustava virtualizirana, virtualnim računalima u kojima je “zamrznuto“ određeno stanje sustava. Virtualizirana računala zahtijevaju resurse (procesorsko

2015. vrijeme, diskovni prostor, memoriju) i s vremenom od nekoliko njih nastane čitava farma s različitim verzijama (baza v1, baza v2 za proizvod A s proizvodom B itd.). Testiranje izvršnoga koda postane komplicirano pa nismo sigurni da će taj kod raditi u produkcijskoj okolini kako treba jer se naslanja na neko interno stanje testnog sustava. Stoga se pojavila ideja da sva takva virtualizirana računala prebacimo u kontejner, npr. Docker, za koji je potrebno manje resursa nego za virtualno računalo, definira se omanjom skriptom i moguće ga je pokrenuti u kratkom roku, obaviti testiranje i zatim taj isti kontejner uništiti/ obrisati. Time smo smanjili potrebne resurse, a podršku za novu bazu podataka ili neki drugi sustav sveli na kreiranje novoga kontejnera. Automatizacija svega (KITS Continuous delivery) Inženjeri iz Kingfisher IT Services (KITS) otišli su korak dalje i iskoristili Jenkins za potrebe kontinuirane isporuke koda u produkciju. Jenkins okolinu podijelili su na produkcijsku i razvojnu. Za razvojnu okolinu, korištenjem pipeline plugina, definiran je proces koji objedinjuje integraciju koda, isporuku na testnu okolinu, automatizirane testove, izradu popisa izmjena koda (release notes) te obavještavanje korisnika. Korisnici sami određuju je li aplikacija spremna za isporuku i pokreću korak promocije artefakata kroz razvojnu Jenkins okolinu. Za produkcijsku okolinu, definirano je pokretanje backup procedure, priprema produkcijske okoline za postavljanje nove verzije, povlačenje artefakata s repozitorija (npr. Nexus), postavljanje na produkciju te provjera sustava nakon postavljanja. Time je omogućena jednostavna priprema i isporuka nove verzije, a da za to nije potreban cijeli tim i zaustavljanje procesa razvoja. Sedam navika uspješnih Jenkins korisnika: 1. Stabilan poslužitelj, s kreiranim backupom (master); 2. Podijeli okoline po timovima; 3. Inkrementalni (multi-job) projekti; 4. Pazi na količinu pluginova; 5. Integracije s ostalim sustavima (SCM, CLM, Docker); 6. Standardizirani (engl. fungible: zamjenjivi) procesi (slave); 7. Pridruži se zajednici. Jenkins, osoba koja konferenciji daje poseban ugođaj Iz DevOpsa u NoOps Održana je vrlo zanimljiva prezentacija Marija Cruza iz Choose digital, o korištenju Jenkinsa u startup kompanijama, u kojoj zagovara prelazak iz DevOpsa u NoOps, princip razvoja i isporuke proizvoda u kojem je samim programerima omogućeno isporučivati izvršni kod na produkcijsku okolinu. „Što prije stavimo ideju u produkciju, prije ju možemo kapitalizirati i naš proizvod/startup duže živi.” (Mario Cruz) Dajući više ovlasti programerima moguće je od manjeg tima dobiti puno više nego u klasičnom razvojnom procesu. Veće kompanije imaju više pravila, teže rjeđim izmjenama produkcijskih okolina i uobičajeno imaju zasebne timove za različite dijelove sustava, što dovodi do sporijeg reagiranja na promjene na tržištu. Raspodjelom ovlasti i zaduženja možemo brže reagirati, a to donosi novac. Tijekom konferencije susreo sam puno sretnih i zadovoljnih korisnika Jenkinsa, ljudi kojima je u svakodnevnom radu pomogla automatizacija i integracija kakvu Jenkins nudi. Kroz većinu predavanja prenosile su se ideje DevOps pokreta, pokreta koji ide dalje, donosi prednosti koje su vidljive i koje se mogu kapitalizirati, bilo da ste korisnik ili isporučitelj alata. Postoji još puno predavanja i alata koje smo pratili na konferenciji, ali ovaj je tekst jednostavno prekratak da ih se sve spomene. Na kraju moram spomenuti osobu bez koje sve to ne bi bilo tako zanimljivo – Jenkinsa (da, stvaran je i možete se s njim slikati). Automatizacija je dovela do češćih, kvalitetnijih isporuka u produkciju i omogućila programerima da se orijentiraju na proizvodnju. tema broja | DevOps

13 DevOps | tema broja Na što mislimo pod pojmom managed services? Odgovor ovisi o tome koga pitate, ali u kontekstu onoga što mi radimo, možemo ga definirati kao uslugu proaktivnog upravljanja softverskim, hardverskim, procesnim ili drugim objek- tima koji su dio klijentova informacijskog sustava. Najvažnija značajka ovog pristupa upravljanju njegova je proaktivnost, za razliku od tradicionalnog reaktivnog pristupa. Svakodnevnim IT rječnikom – ne čekamo da se pojavi požar koji moramo ugasiti, već ga aktivno preveniramo. Desetljećima je model pružanja IT usluga bio reaktivan – radovi su počeli tek kada bi korisnik prijavio grešku ili problem. S obzirom na visoku frekvenciju promjena u modernom IT-u, to neizbježno dovodi do kontstantnog “gašenja požara”, od krize do Managed services i DevOps Piše: Tyler Hayward U ovom tekstu upoznat ćemo vas s CROZ Managed Services, novom CROZ-ovom korisničkom uslugom koja klijentima pruža fleksibilnost i agilnost u području upravljanja njihovim sustavima kako bi lakše dolazili do svojih poslovnih ciljeva. krize. Takav model dugoročno dovodi do prekoračenih rokova, povećanih troškova, dugih ispada sustava ili još gorih posljedica. Managed service model nastoji probiti taj zatvoreni krug hitnih situacija koje slijede jedna drugu. Umjesto standardnog pristupa, pružatelj managed service usluga (Managed Service Provider – MSP) proaktivno upravlja klijentovim IT sustavom kroz monitoriranje, planiranje i egzekuciju rutinskih zadataka održavanja sustava koji se često ne odrade zbog sve većeg obujma posla zaposlenih. Pružatelj usluga fokusira se na nekoliko ključnih područja: proaktivni monitoring, upravljanje, optimizaciju, održavanje, dizajn, planiranje te podršku. Managed services (MS) kao pojam vrlo je teško prevesti na hrvatski jezik. Adekvatan termin još nemamo. Najbliže do čega smo došli je “upravljanje servisima”, ali to ne obuhvaća punu dubinu i širinu pojma. Zato ćemo, dok hrvatska IT zajednica ne smisli bolji pojam, u ovom članku upotrebljavati originalan izraz. Kakve to ima veze s DevOps-om? Managed services model upravljanja na DevOps području omogućava organizaciji da izgradi, testira i isporučuje aplikacije brzo i točno. Iz dobro konfiguriranog sustava kontrole sustav za kontinuiranu integraciju preuzima promjene u kodu, builda, pakira i deploya kod na testne sustave. Nakon što su automatski testovi prošli, aplikacije se mogu postaviti na produkcijske sustave ili ih se može gurnuti na cloud. Ako odemo korak dalje, sve operacije s cloudom mogu se automatizirati, što znači da možemo s centralne lokacije upravljati cijelom konfiguracijom s kojom radimo te monitorirati okruženje kao cjelinu. Nove verzije možemo prebaciti u produkciju kada god to trebamo ili želimo. Umjesto tradicionalnog scenarija deploymenta, koji može trajati tjednima jer se svi moraju koordinirati, sistemski inženjeri, programeri, testeri i sigurnosni stručnjaci u ovom slučaju rade zajedno u automatiziranom okruženju koje se konstatno nadogra- đuje i spremno je odgovoriti na bilo koju promjenu ili zahtjev. Da bi se ovaj scenarij ostvario, potrebno je upotrebljavati alate koji automatiziraju odrađivanje zadatka i rade sve što je moguće prebaciti s čovjeka na stroj. Veća učinkovitost može se postići svugdje: na zadacima od check-ina koda pa sve do potpunog deploymenta na

2015. tema broja | DevOps cloud, sve kroz pažljivu analizu, planiranje i automatizaciju. Managed Services Provider U ovoj paradigmi, pružatelj managed services usluge (Managed Service Provider – MSP) za korisnika obavlja proaktivno monitoriranje, što znači da se mogu poduzeti akcije prije nego neki manji problem postane ozbiljnim. Kroz aktivno praćenje sustava, redovni backup, praćenje aplikacija i ključnih indikatora uspješnosti, MSP u svakom trenutku zna kakvo je stanje sustava s kojim upravlja. U daljnjem tekstu istražit ćemo koja još područja pokriva rad MSP-a. Model kontinuiranih isporuka osnova je na kojoj počiva poboljšanje svih procesa u ovom modelu. Uključuje upravljanje ispo- rukama, patchevima, upravljanje sigurno- šću i incidentima. MSP upravlja procesima kako bi nove verzije softvera glatko dolazile do produkcije i kako bi se greške u ciklusu deploymenta eliminirale što ranije. Gašenje požara nikada nije dobro, ni za pružatelja usluga ni za korisnika. Nervoza, ispadi sustava i ljuti ili razočarani krajnji korisnici uvijek su loši za posao. Konstantnom optimizacijom procesa, sustava, aplikacija i cjelokupnog okruženja MSP omogućuje da sve teče glatko te pomaže korisniku da razumije i riješi sve problematične situacije. Održavanje je često zanemaren aspekt IT-a, nešto što se odgađa sve do trenutka kada jedan dio sustava prestane raditi. Cilj je pružatelja usluga, bez obzira radi li preventivno, adaptivno ili korektivno održavanje, da s korisnikom koordinira planiranje svih zadataka koji će omogućiti kontinuiranu stabilnost sustava i aplikacija korištenjem zadnjih verzija i patcheva svih aktivnih sofvera u sustavu. MSP također pomaže korisniku pri promjenama konfiguracija sustava, bilo koje razine složenosti. Sudjeluje u raspravama, daje ideje, optimizira, sudjeluje kod dizajniranja, planiranja, implementacije i konfiguracije sustava prema korisnikovim zahtjevima. Podrška se korisniku daje i on-site i off-site. Jasno je da je za ovu vrstu usluge nužno da pružatelj usluga ima u timu vrlo iskusne ljude koji mogu koordinirati i komunicirati na istoj razini znanja i iskustva koju imaju i korisnikovi U proteklih nekoliko godina na puno mjesta svjedočimo dramatičnom povećanju kriza i uzbuna u nečem što bi trebalo biti rutina u razvojnom ciklusu softvera. Takvi događaju uzimaju vrijeme i energiju koja se može pametnije utrošiti na vrlo potrebnu izgradnju novih i dogradnju postojećih sustava. Kao tvrtka, u tom istom razdoblju interno se pomičemo prema prema potpunoj implementaciji DevOps modela. Naši developeri koriste potpuno automatizirane deployment procese koje stalno nadograđujemo i poboljšavamo kroz dodatnu Konzalting • Praćenje tehnoloških trendova • Pregovori s vendorima • Analiza i upravljanje s licencama • Analiza i upravljanje s rizicima CROZ managed services Adaptivno održavanje • Procesiranje zahtjeva za promjenom • Implementacije poboljšanja • Release management Korektivno održavanje • Analiza i traženje uzroka problema • Praćenje IBM PMR zahtjeva • Suradnja s razvojnim, sistemskim i poslovnim sudionicima • Patch deployment Preventivno održavanje • Automatizirani monitoring • Održavanje verzija softvera • Testiranje performansi i sigurnosti • Ručni nadzor sustava 24/7 podrška • Dostupnost stručnjaka 24/7 • Reakcije prema SLA ugovoru • Prioritizacija, dodjeljivanje i praćenje zahtjeva • Web bazirani ticketing sustav • Svakodnevna administracija Kontinuirano poboljšanje • Mjerenje i izvještavanje o SLA • Analiza usluga • Optimizacija troška • Povećanje dostupnosti • Planiranje kapaciteta integraciju i automatizaciju. Na svojoj smo koži osjetili dobrobiti takvoga modela razvoja i želimo isti iskorak u učinkovitosti pružiti našim klijentima. Cilj je naše usluge da radom s razvojnim i sistemskim timom korisnika stvorimo rješenje koje će mu omogućiti sve dobrobiti DevOps koncepta, kroz usluge opisane u ovom članku, ali i preporuke oko biranja alata za automatizaciju, deployment, virtualizaciju i mnoga druga područja. S uslugom nastojimo stvoriti okruženje u kojem IT učinkovito daje podršku cijeloj organizaciji. CROZ Managed Services CROZ Managed Services pokriva velik broj usluga koje zajedno čine funkcioniranje IT-a bržim i učinkovitijim. zaposlenici koji su vrlo vjerojatno i sami izgradili sustav nad kojim se usluga obavlja. Takav odnos omogućava brzu, kvalitetnu i snažnu reakciju te visoku razinu proaktivnosti pri upravljanju sustavom. Pogled prema naprijed Opisali smo glavne dimenzije robusnog DevOps okruženja, izgrađenog kroz managed services model usluge – automatiziran, monitoriran i skalabilan sustav, od incijalnog dizajna i planiranja, sve do buildanja, testiranja, deploymenta, održavanja middlewarea, razvoja aplikacija i održavanja. Da bi se to postiglo, potrebno je koristiti alate kao što su UrbanCode Deploy i Talos, opisani u ovom broju časopisa, Rational Team Concert ili sličan alat za kolaborativni razvoj softvera na razvojnoj strani kao i mnoge druge alate koji dolaze i s open source i proprietary strane. Zadatak pružatelja usluga je da bude fleksibilan i pronađe odgovarajuće rješenje i alate za svakoga korisnika. Krajnji cilj DevOps puta je u potpunosti automatizirana infrastruktura koja omogućuje programerima, testerima, sistemskim i sigurnosnim inženjerima da se organiziraju i fokusiraju na ispravne isporuke što više verzija softvera kako bi lakše odradili svoj osnovni posao – podržali svoju organizaciju da dođe do svojih poslovnih ciljeva.

15 UrbanCode i Talos | tema broja Iskustvo CROZ-a u razvoju aplikacija je veliko. Za svaki projekt imple- mentiramo automatizirane build i deploy procedure bazirane na brojnim alatima. Količina vremena koja se oslo- bađa automatiziranjem builda i deploya jest zaprepašćujuća, a da ne govorimo o smanjenju stresa i povećanju predvidljivo- sti zadataka kao što su deployi po raznim okolinama. Otkada je prije nekoliko godina DevOps uzeo maha, pojavili su se brojni alati kao podrška tom procesu. U ovom članku odlučili smo predstaviti dva rje- šenja koja su se pokazala izvrsnima pred izazovima automatiziranja i olakšavanja procesa isporuka: UrbanCode Deploy kao potpuno rješenje za automatiziranje deployment procesa i Talos kao snažan alat za upravljanje konfiguracijama vašeg middlewarea. Današnje distribuirane okoline predstavljaju velik izazov prilikom UrbanCode Deploy i Talos nove su zvijezde među alatima za podršku DevOpu procesu. Uvode bolji i lakši način upravljanja deploymentom aplikacija i konfiguracijama nad vašim middlewareom. Potpora DevOps procesu putem alata Piše: Tomislav Mašić deploymenta aplikacija, pogotovo u situacijama kada se isporuka jedne verzije aplikacije sastoji od brojnih artefakata. Prilikom jedne isporuke moramo voditi računa o skriptama koje trebaju biti puštene nad bazom, deployanju servisnog i web dijela aplikacije. Kada to dodatno zakomplicira i objava novog web sadržaja, isporuka može prouzročiti teške glavobolje. Tada je potrebno osigurati da inačice svih komponenti u isporuci uistinu rade zajedno. Uza sve to cijeli je postupak potrebno ponoviti za svaku od okolina, vodeći pritom računa o njihovim različitostima. IBM UrbanCode Deploy – uni- verzalni alat za automatiziranje deploymenta aplikacija i mnogo više od toga Deployment proces uvijek se sastoji od niza malih zadataka koji se gotovo uvijek ponavljaju. Automatizacija deployment procesa osigurava da uvijek ispravne verzije komponenti budu deployane kao dio šire aplikacije. Automatizacija također smanjuje greške prouzročene ljudskom rukom tijekom ručnog deploya po okolinama. IBM UrbanCode Deploy, alat s primarnom svrhom automatizacije deploymenta kroz korisničke okoline, u zadnjih se nekoliko godina isprofilirao u pouzdan alat za automatizaciju deploymenta, ali i mnogo više od toga. Uz automatiziranje deploymenta kroz korisničke okoline, također omogućuje izmjene i nad drugim resursima, kao što su upravljanje konfiguracijama web i aplikacijskih servera, puštanje SQL skripti nad bazom, objava web sadržaja te brojni drugi zadaci. Alat omogućuje brzu povratnu informaciju i kontinuiranu isporuku. Usporedno s tim omogućuje auditing, revizije te podržava ugrađivanje procesa odobravanja u samu automatizaciju procesa deploymenta, koji je često potreban u produkcijskim okolinama, uvodeći tako transparentnost. UrbanCode Deploy prati koje komponente sačinjavaju aplikaciju kako bi mogle biti deployane i provođene kroz okoline zajedno. Također omogućuje kreiranje snapshotova kako bi se kreirala verzija s točno određenim komponentama, koje su testirane i uistinu kompatibilne. Uz to, podržava i kritične deploymente po velikom broju servera, neovisno radi li se o standalone ili cluster okolinama. Razvoj deployment procesa UrbanCode Deploy prepoznaje dvije razine apstrakcije. Prva razina je komponenta UrbanCode Deploy Process Designer

2015. tema broja | UrbanCode i Talos koja predstavlja deployable resurs, zajedno s procesom koji je definirao korisnik. Deployable resursima nazivamo artefakte koji mogu biti datoteke, slike, baze, skripte za bazu, konfiguracije, WAR/EAR, bilo što što trebamo deployati nekamo. Druga razina je aplikacija, koja omogućava i inicira deployment komponenti. Posjeduje jednu ili više komponenti i „spaja” ih s deployment targetima (serverom, bazom...). Samim time korisnik definira dvije vrste procesa, koji čine ukupni proces deploymenta. Komponentni proces brine o deployu svake pojedine komponente na zadani resurs, vodeći pritom računa o načinu deploya aplikacije na server, skripte u bazu ili pak definiranju novog resursa u našem middlewareu. Aplikacijski proces omogućava upravljanje redoslijedom pozivanja komponenti procesa i pritom podataka, build serverima, portalima, repozitorijima koda i sl.). Osim toga timovi koji već imaju razvijene deployment skripte kroz korake definirane u pluginu i dalje ih mogu koristiti, uključujući ih u deployment proces s pomoću UrbanCode Deploya. Talos – Data Driven Middleware Configuration Management Isporuka nove inačice aplikacije, uz deploy same aplikacije na aplikacijski server često iziskuje izmjene konfiguracije nad middlewareom. Dodavanje novog resursa, povećanje memorije ili izmjenu nad postojećim resursom potrebno je također uključiti u proces isporuke. Automatizacija configuration managementa pokazala se neophodnom u procesu automatizacije cjelokupnog procesa isporuka. U tu svrhu nastao je Talos, alat iz radionice Avneta, osnovna svrha kojega REST servise. U stanju je u potpunosti zamijeniti server konzolu i s jednog mjesta omogućuje objedinjeno seljenje aplikacija i konfiguracija nad različitim serverima kroz sve okoline, bez potrebe pisanja deployment skripti. Integracijom s alatima za upravljanje deploymentom, kao što su UrbanCode Deploy i Jenkins, Talos omogućuje automatizaciju cijeloga postupka izmjena konfiguracija nad middlewareom pojedinih okolina, čime se postiže direktna ugradnja izmjene konfiguracija u automatizirani proces deploymenta. Osim izmjena konfiguracija, omogućuje i instaliranje cjelokupnih okolina u samo nekoliko klikova mišem. Jedna od najvažnijih karakteristika Talosa jest njegova proširivost u svrhu integracije s različitim middlewareima, što se postiže toolkitovima, koji predstavljaju logiku deploymenta na pojedini middleware. Kod Talosa posebna je briga posvećena jednostavnom i intuitivnom korisničkom sučelju. Kroz grafičko sučelje moguće je na jednostavan način kreirati template ili dodavati nove i mijenjati postojeće resurse na pojedinim instancama našeg middlewarea. omogućava njihovo slijedno izvođenje ili pak paralelizaciju tamo gdje je ona moguća. Deployment procesi definiraju se putem web preglednika, koristeći jednostavan drag and drop process designer. Preuzimanje komponenti moguće je napraviti s brojnih izvora kao što su Maven repozitorij, SVN, Team Foundation Server, neki od build servera, file repozitorij i mnogi drugi. UrbanCode Deploy pluginovi UrbanCode Deploy omogućuje integraciju s desecima alata kako bi se proces deploymenta učinio što lakšim i manje rizičnim. Također omogućuje integracije s različitim resursima (brojnim aplikacijskim serverima, load balancerima, bazama je automatizacija upravljanja nad konfiguracijama middlewarea, neovisno o tome radi li se o standardnim okolinama ili cloud okruženjima, dajući pritom podršku najvažnijim komercijalnim i open source middleware platformama. Talos je proširivi framework za automatizaciju middleware instalacija, deployment aplikacija i upravljanje konfiguracijama. Omogućuje otkrivanje topologije i konfiguracije postojećeg middlewarea, izmjene nad postojećim topologijama i kreiranje novih resursa nad postojećim middlewareom ili pak instalaciju potpuno novih okolina. Sve je to u stanju napraviti kroz intuitivno i jednostavno korisničko sučelje, command line naredbama ili kroz Alati su samo alati Bilo da se radi o Talosu, Urban Code Deployu ili nekom drugom deployment automation alatu, implementacija ovih rješenja u vaše okruženje uvelike ubrzava proces isporuka. Uz to upotpunjuje DevOps priču u vašoj organizaciji te uvodi automatizaciju, pouzdanost, sigurnost i transparentnost u proces kreiranja softverskih rješenja, od samog razvoja pa do isporuke korisnicima. No treba voditi računa da uspješnost DevOpsa u sklopu podrške razvoja softverskih rješenja ponajprije ovisi o postavljanju procesa i prepoznavanju pojedinih koraka te o želji i spremnosti timova i pojedinaca. Alati samo olakšavaju ostvarenje toga cilja.

S gotovo 3000 zaposlenika, ova grupacija, specijalizirana za dise- minaciju
informacija, posjeduje osam dnevnih novina, više od 130 tjednika, brojne magazine, šest izdavač- kih kuća, dvije radiopostaje i suvlasnik je jedne TV postaje. Iz navedenog je jasno da su spomenute poslovne domene toliko dinamične i konkurentski senzibilne da ne mogu funkcionirati bez jasno kanaliziranog i upravljivog načina razmjene sadržaja, komunikacije, generiranja raznovrsnih ideja i poticanja inovativnosti među zaposlenicima, kojima je u podsvjesnom opisu posla težiti modernome. Sam ključ uspjeha gru- pacije, koja postoji od 1869. godine, krije se u motiviranim i kreativnim zaposlenicima te praćenju i implementaciji najnovijih tehnoloških i poslovnih trendova, što je upravo i jedan od razloga zbog kojih se Styria odlučila na implementaciju rješenja za kolaboraciju i upravljanje idejama. Evo što nam je rekla direktorica Styria IT Solutions, Mirjana Bacalja: “Styria IT je dugo bila u potrazi za softverskim rješenjem za upravljanje kolaboracijom te je isto prepoznala u IBM Connections rješenju, vodećem na tržištu u toj domeni, a CROZ-ov se proizvod LikeMyIdea, rješenje za upravljanje idejama, izvrsno uklopio u zacrtane ciljeve i donio niz out-of-the-box funkcionalnosti za poticanje inovativnosti organizacije. Mi smo trenutačno u fazi formalizacije novog načina komunikacije, a najbolje od upravljanja idejama tek očekujemo osjetiti u organizaciji. S obzirom na to da se implementacijom ovakvog rješenja radi i o svojevrsnoj kulturološkoj promjeni unutar organizacije, Sretni zbog ukazanog povjerenja, zadovoljstvo nam je objaviti da je Styria, vodeća medijska grupacija na području Austrije, Hrvatske i Slovenije postala najveći korisnik IBM Connections i CROZ-ova LikeMyIdea rješenja za upravljanje idejama u Hrvatskoj! Više o rješenju na www.likemyidea.com kojom se potiče transparentnost u komunikaciji temeljena na kolaboracijskim mehanizmima i načelima inovativnosti, implementaciji treba pristupiti pažljivo i s odgovarajućim vodstvom i ekspertizom koje je osigurao CROZ“. Sredinom 2015. godine uspješno je završen adoption proces projektnog tima Styria IT i CROZ predstavnika. Tvrtka Pixel Media d.o.o., koja djeluje u sklopu austrijskoga medijskoga koncerna Styria Media, bila je jedan od early adoptera opisanog rješenja jer je pokazala zavidnu energičnost i spremnost na nov način rada (inače, #NewWayToWork je hashtag koji IBM koristi za promoviranje novog doba kolaboracije u svakodnevnom životu). Kroz taj proces pokazalo se koliko je zapravo jednostavan prelazak na nov način rada pa je njihovo iskustvo osiguralo prototip adoption procesa za ostale članice grupe. Kako inovativnost sama po sebi pretpostavlja safe to fail okruženje te se vodi continuous improvement konceptom, za očekivati je da će se procesom prelaska i ostalih članica grupe spomenuti prototip dodatno optimizirati. Implementacijom IBM Connections i LikeMyIdea rješenja Styria je potvrdila svoj strateški smjer pozicioniranja na lokalnom tržištu kao leader u području inovativnosti te se, s obzirom na veliku mrežu njezinih stalnih i budućih čitatelja i korisnika, može očekivati direktan utjecaj na unaprjeđenje kulture poimanja medija u Hrvatskoj i šire. S druge strane možemo reći da smo i mi u CROZ-u ponosni što smo na najbolji način postali dio i drugih, a ne samo naših tvorničkih novina, if you know what I mean. Collaborate & innovate! FYI by CROZ / broj 19 / studeni 2015. | 17 LikeMyIdea u Styria grupi | projektne priče Luka Gauta

2015. reportaže | QED konferencija IT industrija konstantno evoluira – iz godine u godinu doživljava jako puno promjena, kojima svi možemo svjedo- čiti. Novi hardveri, alati, metodologije i pristupi svakodnevna su pojava, a iza njih stoji jako puno kreativnosti i inovacija. Odakle dolaze, kako nastaju, koliko smo uključeni u njih, kuda nas vode? Piše: Goran Kelečić QED – pogled u IT evoluciju QED već devet godina zaredom istražuje kvalitetu u razvoju softvera, a ovogodišnjom konferencijom, održanom od 17. do 19. svibnja u hotelu Lone u Rovinju, odlučili smo govoriti o evoluciji koja se zbiva u IT-u, a koje smo i sami dio, kroz prizmu kreativnosti i inovativnosti. QED je dao odgovore na neke dijelove ovih vrlo važnih pitanja, kombinirajući predavanja, radionice i druge formate, uz vrlo atraktivan off-work program. U ovom tekstu prepričat ću ta tri nama jako draga dana. Ipak sam bio urednik, ne mogu biti subjektivan A. Prvi dan QED-a, u nedjelju, započeli smo aktivno, s utrkama na 2,5 i 5 km za sudionike konferencije. Samo otvaranje kasnije toga popodneva imalo je dva

QED konferencija | reportaže izvrsna gosta, koji su zaista imali
što reći na temu kreativnosti, Gradyja Boocha i Korada Korlevića. Na prvom sastanku na kojem smo počeli planirati ovogodišnji QED, odmah nakon što smo odredili temu konferencije, postavilo se pitanje tko bi nam mogao biti keynote govornik. U sljedećih 10 sekundi znali smo koga ćemo najprije pozvati – Gradyja Boocha, što se na našu sreću i uz uložen trud zaista dogodilo. Grady je jedan od najpoznatijih svjetskih računalnih znanstvenika i filozofa, prepoznat po svojem inovativnom radu na području softverske arhitekture, softverskog razvoja i kolaborativnih razvojnih okruženja. Jedan je od izvornih autora UML-a (Unified Modeling Language) i jedan od začetnika objektno orijentiranog dizajna. Cijeli svoj život i karijeru posvetio je unaprjeđenju, kako to sam naziva – znanosti i umjetnosti razvoja softvera. Imao sam čast prilikom otvaranja konferencije intervjuirati Gradyja te poslušati njegovo predavanje ujutro drugog dana konferencije. Priprema za taj intervju pokazala mi je zaista fascinantnu dubinu i širinu njegova rada i razmišljanja. Osnovna poruka koju nam je prenio vrlo je jednostavna – tek smo započeli. Mi kao IT kao industrija i čovječanstvo kao civilizacija čiji se razvoj u zadnjih pola stoljeća uvelike oslanja na tu industriju (na ovu je činjenicu Grady bio očito ponosan A), doživljavamo i doživjet ćemo nevjerojatne promjene, već u našim životima. Korado Korlević održao je iznimno živo predavanje o kreativnosti. Korada smo intervjuirali na tu temu i za FYI, a intervju možete pronaći u okviru. Službeni program večeri završili smo zabavnom i toplom kazališnom predstavom “Ja, deda“. Bio je to idealan uvod u sljedeća dva radna dana. S obzirom na to da je dio QED-a i dalje posvećen agilnom razvoju, ponedjeljak nam je donio još jednog poznatog stranog predavača – Andreu Tomasinija, jednog od osnivača poznate tvrtke agile42 i jedno od najpoznatijih lica agilne zajednice. Andrea je na temelju golema iskustva koje agile42 ima predstavio osnove stvaranja agilne organizacije i procesa agilne transformacije kroz koji je potrebno proći. Još je nekoliko izvrsnih predavača prenijelo svoja iskustva iz agile područja. U iščekivanju 10. QED-a Konferenciju smo prije deset godina zamislili kao druženje koje će svim sudionicima u vrlo ugodnoj i opuštenoj atmosferi prenijeti najnovija saznanja iz područja upravljanja projektima i softverskog razvoja i tog cilja se držimo od samoga početka. Iako je konferencija najprije imala drugačija imena, 2008. godine odlučili smo se za koncept koji je ostao zaštitnim znakom konferencije i ime koje od onda nismo mijenjali – odlučili smo svake godine kroz vrhunska predavanja i radionice izvrsnih domaćih i afirmiranih svjetskih predavača istražiti neki aspekt kvalitete u onome što radimo, sve pod premisom da je kvaliteta u softverskom razvoju dohvatljiva. Konferencija je te godine dobila i ime koje i sada nosi – QED, a koje ima dvojako značenje: Quality in Enterprise Development, odnosno poznati latinski izraz kraja dokaza – “quod erat demonstrandum”. Aspekti kvalitete koje je QED do sada pokrio su mnogi – zadnjih godina to su učinkovitost, društvene mreže u poslovanju, agilni razvoj i kreativnost. Od prve konferencije koja je prikupila šezdesetak sudionika, zadnji QED može se pohvaliti brojkom većom od dvije stotine, čime je postao jednim od najvećih IT okupljanja u Hrvatskoj. Ostatak konferencije uvelike je bio posvećen inovacijama i kreativnosti. Navedimo samo nekoliko primjera. Kolege iz Slovenije, Nastja Mulej (konzultant za kreativnost) i Primož Zupan (Halcom) pokazali su nam u svojim predavanjima kako kreativnost funkcionira u praksi u organizacijama, a o IT evoluciji puno smo saznali kroz predavanja Joachima Guckera (ARS) o ALM i DevOps konceptima, Vedrane Miholić i Krešimira Muse (CROZ) o evoluciji projektnog i portfolio menadžmenta te Ivana Žugaja (APIS-IT) o upravljanju znanjem. Kvalitetni razgovori su nešto čega na QED-u nikada ne nedostaje, kako u službenom programu tako i izvan njega. U samom programu, na dva smo mjesta stvorili priliku za to. Kad smo uvidjeli važnost kvalitete mladih ljudi koji ulaze na tržište rada, na okruglom stolu pod nazivom „Kreativnost u visokom obrazovanju“ spojili smo vrhunske stručnjake s akademske i industrijske strane te imali priliku čuti o sadašnjosti FYI by CROZ / broj 19 / studeni 2015. | 19

2015. Kreativnost u novim generacijama i budućnosti visokog obrazovanja kod nas te o načinima povezivanja industrije i školstva. Konferenciju smo kao i prošle godine završili s Open Space sesijom, na kojoj su sudionici konferencije sami odredili teme o kojima žele govoriti. Korado Korlević, jedan od najpoznatijih hrvatskih astronoma i jedan od osnivača Višnjanske škole astronomije, posvetio se znanstvenom istraživanju te radu na popularizaciji znanosti i edukaciji mladih. Povodom njegove prezentacije na otvaranju QED-a, postavili smo mu par pitanja o kreativnosti. Kako definirate kreativnost i kako vidite važnost kreativnosti u svijetu danas? Kreativnost je samo jedan od začina koji čine uspjeh. Ako promotrite što je jako važno u poslu, zaključit ćete da su to najprije radne navike. Nakon toga moramo imati inteligenciju, i to nas čini strojevima za proizvodnju. Tek onda dolazi taj posebni dio koji nam omogućava da budemo jedinstveni, da budemo novi i omogućuje napredak – kreativnost. Dobro je da nikada nismo bili kreativniji nego sada – cijela je Hrvatska vulkan dobrih ideja. Nažalost, nismo kao Amerikanci – kad imamo dobru ideju, nećemo sve zaustaviti kako bismo je realizirali. Što mislite, zašto je to tako? Problem je u edukaciji – treba odgajati djecu da budu poduzetnici. Neka prodaju limunadu na cesti. Taj dio da ja nešto ne mogu ili da se čak država treba brinuti za mene strašan je ostatak socijalizma koji nas jako usporava kao društvo. Može li se kreativnost naučiti? I je li to uopće potrebno? To je prijepor koji traje godinama. Rađamo li se s jednakim stupnjem kreativnosti ili je kreativnost nešto što preživi ili ne preživi, ovisno o društvu? Pitanje nije može li se kreativnost naučiti, nego može li se deblokirati. Kao djeca znamo biti kreativni, a kasnije tu kreativnost blokiramo kako bismo bili socijalno prihvatljivi jer kreativne osobe to nisu. Odgovor na to pitanje glasi: da, možemo je deblokirati. S djecom radite skoro 35 godina. Primjećujete li razlike – mijenjaju li se generacije? Svakako. To se događa u ciklusima. Prije su trajali 10-ak godina, a danas govorimo o ciklusima od dvije do tri godine i tom brzinom moramo mijenjati svoje metode. Promjene ne idu na bolje ili lošije, naprosto su stvari drugačije. Djeca danas imaju manju moć koncentracije, manje pažnje, manje čitaju, ali kvalitetnije doživljavaju informacije. Kako edukacijski sustav prati te promjene i kako utječe na kvalitetu ljudi koji ulaze na tržište rada? Edukacijski sustav koji postoji kod nas i dobrom dijelu Europe razvijen je u vrijeme industrijske revolucije – zadatak mu je, kao i tvornici, da proizvede standardizirani proizvod. Mi smo sada u postinformatičkom društvu. Potrebna razina znanja, vještina i kreativnosti te odnos prema poslu jako se razlikuje od onog što se danas uči. Zato je Finska nedavno krenula u veliku reformu školstva, a imali su najbolje školstvo u svijetu. Uvidjeli su da za konkurentnost i stvaranje inovacija nije dobar edukacijski sustav nastao u 19. stoljeću. Što radite na vašim radionicama, što djeca mogu naučiti i kako mogu do vas? Ne bavimo se “predmetima“, bavimo se multidiscplinarnom znanošću, pa čak i umjetnošću. Stvaramo znanstvenika i stvaratelja 21. stoljeća, a to je Leonardo. Vrlo smo direktni s djecom, kao u kameno doma. Ako želiš poslati lovac, hodaš s lovcem – tako i radimo s našim znanstvenim projektima – dajemo djeci priliku da odmah postanu znanstvenici, u kojem god području. Možete nas pronaći na www.sci.hr. reportaže | QED konferencija QED je ponudio i niz radionica s temama kreativnosti, agilnog razvoja, UX-a i razvoja u oblaku. Ono što ćemo teško prenijeti ovim tekstom jest atmosfera konferencije. Opušteno, zanimljivo, lijepo, atraktivno i motivirajuće samo su neki od pridjeva koje smo čuli od sudionika. Trudimo se biti besprijekorni organizatori, ali i domaćini u pravom smislu te riječi i trudit ćemo se svake godine napraviti događaj što boljim. Vidimo se na 10. QED-u 2016. godine! Pripremamo nešto zaista posebno za deseti rođendan A.

nadnaslov | rubrika Nova mladost mainframea | projektne priče FINA
ima polustoljetnu tradiciju informatičke podrške za kritične poslovne servise. Ondašnji SDK, kasnije ZAP, godinama je obra- đivao sve platne transakcije u Hrvatskoj. Iz toga vremena potječe ozbiljan pristup računarstvu, što znači da informatički sustavi moraju biti visoko raspoloživi i dostupni. Sustav treba osigurati kontinuirane i predvidive performanse (vrijeme obrade transakcija) i istovremeno mora podržavati vrhunske standarde sigurnosti i pouzdanosti. Današnja Financijska agencija (FINA) vodeća je hrvatska tvrtka na području financijskog posredovanja. Nacionalna pokrivenost, informatički sustav prokušan na najzahtjevnijim poslovima Konsolidacija aplikacijskih poslužitelja u FINA-i Željko Pavić, član uprave FINA-e, jedan je od najiskusnijih informatičara u državnoj upravi. Iz prve ruke doznajemo kako se i zašto FINA odlučila krenuti u projekt konsolidacije. od nacionalne važnosti te visoka profesionalna razina stručnih timova omogućuju pripremu i provedbu različitih projekata, od jednostavnih financijskih transakcija do najsofisticiranijih poslova u elektroničkom poslovanju. Iako u državnom vlasništvu, FINA posluje isključivo na tržišnom principu. Uspješno poslujemo s komercijalnim bankama, Hrvatskom narodnom bankom, brojnim poslovnim sustavima i drugim subjektima poslovnog života. Također, partner smo državi na području javnih financija u kojem smo proveli nekoliko sveobuhvatnih i ključnih projekata. FINA je imala važnu ulogu i u operativnoj pripremi i provedbi više velikih projekata: u reformi platnog prometa i mirovinskog sustava, centralnoj obradi plaća zaposlenika u državnoj upravi, predstečajnim nagodbama i dr. Potreba za konsolidacijom Aktivna tržišna uloga FINA-e rezultirala je brojnim aplikativnim i poslovnim servisima koji svakodnevno, vrlo često u režimu 0–24, uspješno pružaju podršku komercijalnim i državnim organizacijama, što je s vremenom rezultiralo iznimno velikim brojem aplikacijskih poslužitelja, baza podataka i ostalih elemenata informatičkih sustava. Slijedeći dinamiku poslovnih zahtjeva, koji su dolazili nepredvidljivo i tipično s vrlo kratkim rokovima za implementaciju, imali smo sustav u kojem je entropija svakodnevno rasla. Softverska Piše: Željko Pavić FYI by CROZ / broj 19 / studeni 2015. | 21

2015. projektne priče | Nova mladost mainframea je infrastruktura bila heterogena – koristili smo različite softverske produkte, odnosno verzije istih produkata. Tijekom 2012. godine napravili smo inventuru našeg informatičkog sustava i utvrdili kako je tadašnje stanje dugoročno neodrživo jer postaje (pre)zahtjevno i (pre)skupo za održavanje, a kompleksnost sustava postaje uteg koji usporava našu spremnost na sve brže poslovne zahtjeve. Stoga smo odlučili pokrenuti projekt konsolidacije i standardizacije našeg informatičkog sustava. Za početak je trebalo standardizirati aplikacijske poslužitelje i baze podataka na način da koristimo jedan (ili maksimalno dva) softverska produkta koristeći jednu verziju za svaki odabrani produkt. Odabrali smo WebSphere Application Server, DB2 i Oracle Database. Dodatno smo standardizirali i podršku za poslovne procese korištenjem IBM Business Process Managera te upravljanje dokumentima korištenjem IBM Filenet Content Managera. Taj je dio konsolidacije bio vrlo zahtjevan jer smo morali obaviti prilagodbe i osuvre- menjivanje brojnih aplikacijskih modula, što zahtijeva angažman programera i nemoguće ga je automatizirati. Početkom ove godine bili smo spremni za sljedeći korak, odnosno konsolidaciju poslužiteljske platforme. Kako se Linux već godinama pokazao kao izvrstan odabir i sve je više naših servisa koristilo Linux kao operacijski sustav, ovdje nismo imali puno dilema. Prilikom odabira hardverske platforme birali smo između postojećih Intel i mainframe poslužitelja. Mainframe u FINA-i IBM-ova mainframe platforma godinama je bila temelj informatičke podrške za najvažnije poslovne servise u FINA-i. Još krajem 90-ih godina servis platnog prometa konsolidiran je na mainframe poslužitelj. Ubrzo nakon toga počeli smo davati podršku za servis Regos, kojemu je baza podataka smještena na mainframe poslužitelju. Početkom 2000-ih mainframe poslužitelj jedini je zadovoljavao striktne kriterije za informatičku podršku servisa NKS (Nacionalni klirinški sustav). Istovremeno smo modernizirali platformu, čime smo znatno uspjeli smanjiti troškove te optimizirati i poboljšati iskoristivost mainframe platforme. World Wide Web Public Application server RHEL 6.3 IBM WAS 8.0.0.4 Express Alfresco & Java internal app server Windows Server 2008 R2 IBM WAS 7.0.0.25 Express ALFRESCO FINAPN PSPDWDB PSBPMDB PCPDWDB PCBPMDB BPM runtime server Windows Server 2008 R2 IBM BPM 7.5.1.1 Process Server FINA pisarnica Database server RHEL 6.3 IBM DB2 9.7.0.5 FINA Skener ZIP over FTP BPM server Windows Server 2008 R2 IBM BPM 7.5.1.1 Process Center IBM Process Designer BPM developer Slika 1: Arhitektura sustava Predstečajnih nagodbi Nabavom nove generacije IBM z Systems mainframe procesora (zEC12) 2013. godine ostvarili smo osnovne preduvjete za konsolidaciju na mainframe platformi koristeći virtualizacijske mogućnosti bazirane na z/VM i Linux operativnim sustavima. Dodatno je, implementacijom GDPS rješenja na z/VM operativnom sustavu, podignuta razina visoke raspoloživosti i otpornosti na ispade servisa koji se baziraju na Linux on z platformi. U sklopu inventure našeg informatičkog sustava obavili smo analizu i reviziju uloge IBM mainframe platforme, što je rezultiralo daljnjom modernizacijom aplikacija u mainframe okruženju i odlukom da mainframe koristimo kao hardversku platformu za konsolidaciju Linux servisa. Prvi servis koji je odabran za implementaciju na ovoj platformi su Predstečajne nagodbe. Prijašnja arhitektura sustava temeljila se na Intel platformi – IBM Business Process Management za kreiranje i upravljanje procesima i Alfresco One koji je poslužio za pohranu dokumenata. Najava novih servisa (Predstečajni sporazum i Postupak ovrhe nekretnina i pokretnina) na postojećoj infrastrukturi zahtijevala bi proširenje hardverskih kapaciteta, slijedom toga i proširenje (dokup) softverskih licenci, ali i unaprjeđenje (podizanje verzija) postojećih BPM i DMS platformi. Analizom potrebe za hardverskom/ softverskom nadogradnjom na postojećoj okolini i usporedbom s već postojećim hardverskom kapacitetima na mainframe platformi zaključili smo da ćemo migracijom spomenutih servisa na Linux on z ostvariti uštedu u licencama i izbjeći dodatne hardverske investicije. Opis sustava Predstečajnih nagodbi Na slici 1 prikazana je arhitektura sustava Predstečajnih nagodbi. Sustav se sastoji od sljedećih komponenti: BPM (Business Process Manager) U početnoj arhitekturi koristio se IBM BPM Standard Edition 7.5.1.1. BPM cluster nije bio implementiran. Na novoj okolini napravljena je migracija na v8.5. Migrirane su obje komponente: Process Center i Process Server. Radi visoke dostupnosti BPM komponenta implementirana je kao cluster, a radi mogućnosti testiranja zakrpa i novih verzija implementirane su dvije instance Process Center komponente: testna i produkcijska.

23 WebSphere Application Server WebSphere Application Server komponenta u početnoj je arhitekturi implementirana standalone, tj. bez mogućnosti korištenja cluster tehnologije. Radi podizanja razine visoke raspoloživosti WebSphere Application Server instance na novoj platformi implementirane su unutar Network Deployment ćelije. Napravljena je migracija s v8.0.0.4 na v8.5.5. DB2 DB2 baza u postojećoj arhitekturi koristi se kao korisnička baza, kao repozitorij za BPM te DMS baza. Početna je verzija 9.7.0.5. Na Linux on z platformi implementirana je verzija 10.5 te je u svrhu visoke raspoloživosti implementirana HADR tehnologija. Document Management System Na početnoj arhitekturi kao DMS korišten je Alfresco open source produkt. Zbog našeg strateškog opredjeljenja, Alfresco DMS komponenta na novoj platformi migrirana je na IBM Filenet DMS. Planiranje i izgradnja infrastrukture na Linux on z Kao osnovu za planiranje ciljane infrastrukture uzeli smo rezultate analize postojeće okoline, kao i nefunkcionalne zahtjeve na novoj okolini. Analiza komponenti postojeće okoline obuhvatila je: • analizu potrošnje procesorskih resursa po komponentama • analizu potrošnje memorije po komponentama • analizu potreba za diskovnim prostorom po komponentama • analizu međusobne mrežne povezanosti komponenti • analizu verzija softverskih paketa i njihove međuovisnosti. Na temelju analize napravljena je definicija potrebnih resursa za svaku pojedinu komponentu, tj. virtualni stroj: • broj virtualnih procesora • količina RAM-a • veličina pojedinih file systema • veličina swap prostora • mrežni parametri. Nefunkcionalni zahtjevi postavljeni za novu okolinu su: • visoka raspoloživost (implementacije clustera i DB2 HADR) Nova mladost mainframea | projektne priče • izoliranost mrežnih segmenata • količina raspoloživih licenci za softverske produkte • izoliranost produkcijske okoline. Planiranje je obuhvatilo i korištenje nekoliko tehnologija specifičnih za Linux on z. 1. Hypersockets Hypersockets osiguravaju vrlo brzu TCP/IP vezu među virtualnim strojevima. Komunikacija ide kroz memoriju i ne zahtijeva nikakav fizički uređaj niti kabliranje. 2. CPU pool Definiranje CPU poolova omogućuje ograničavanje količine korištenja IFL procesora zbog ograničenog broja licenci uz istovremeno korištenje većeg broja IFL-ova. Na taj način virtualni strojevi, koji imaju definirano više od jednog virtualnog CPU-a, zadržavaju sposobnost paralelnog izvođenja instrukcija na više fizičkih IFL procesora. 3. Memory overcommitment Ova tehnologija nije specifična samo za Linux on z već se koristi i na ostalim virtualizacijskim platformama, ali je važna kod planiranja memorijskih resursa. Radi se o tome da virtualni strojevi ukupno mogu koristiti više memorije nego što je dostupno fizičke memorije. Npr. ako je količina fizičke memorije 100 GB, a količina ukupne dodijeljene memorije za sve virtualne strojeve zajedno 120 GB, radi se o overcommitmentu, koji je poželjan jer uvijek postoje neki virtualni strojevi koje ne koriste svu dodijeljenu memoriju pa se ona može koristiti za virtualne strojeve koji u potpunosti koriste dodijeljenu memoriju. Preraspodjela memorije događa se dinamički pod kontrolom z/VM hypervisora. Slika 2 daje pregled virtualnih strojeva i raspodjelu resursa. Sama izgradnja infrastrukture obavljena je prema sljedećem planu: 1. Instalacija z/VM 6.3 2. Konfiguracija z/VM podsustava (CP, TCPIP, Performance Toolkit) 3. Priprema hypersocketa 4. Konfiguracija preduvjeta za GDPS 5. Instalacija RHEL 7.1 6. Instalacija TSM klijenta i ostalog softvera koji je zajednički za sve virtualne strojeve 7. Podešavanje sigurnosnih parametara 8. Definiranje CPU poolova 9. Kloniranje virtualnih strojeva 10. Instalacija i podešavanje softverskih produkata: BPM, WebSphere Application Server, DB2, Filenet. Kako dalje Dosadašnja iskustva u svakodnevnom radu pokazala su da je strategija konsolidacije i standardizacije softverskih i hardverskih platformi ispravno odabrana. Svakodnevni operativni poslovi znatno su pojednostavljeni, a naša spremnost za realizaciju novih servisa povećana. Naravno, nije moguće postići savršenstvo i nirvanu. Potrebno je kontinuirano pratiti promjene u informatičkoj tehnologiji i poslovnom okruženju te mijenjati, nadograđivati i prilagođavati odabranu arhitekturu. Na taj će način FINA i u budućnosti biti spremna za sve tržišne izazove. IBM zEC12 sa 4 fizička IFL procesora z/VM OS sa 4 IFL procesora Produkcijski BPM node 4 virtualna CPU-a; 10 GB RAM Produkcijski BPM node 4 virtualna CPU-a; 8GB RAM Produkcijski WebSphere Application Server aplikacijski node 4 virtualna CPU-a; 4 GB RAM Produkcijski WebSphere Application Server aplikacijski node 4 virtualna CPU-a; 4 GB RAM Produkcijski WebSphere Application Server Deployment Manager 4 virtualna CPU-a; 4 GB RAM Produkcijski DB2 node 4 virtualna CPU-a; 6 GB RAM Produkcijski DB2 node 4 virtualna CPU-a; 6 GB RAM Testni DB2 node 2 virtualna CPU-a; 6 GB RAM Testni DB2 node 2 virtualna CPU-a; 4 GB RAM Testni WebSphere Application Server aplikacijski node 4 virtualna CPU-a; 10 GB RAM Testni WebSphere Application Server aplikacijski node 4 virtualna CPU-a; 10 GB RAM Testni WebSphere Application Server Deployment Manager 2 virtualna CPU-a; 3 GB RAM Produkcijski BPM Process Center 2 virtualna CPU-a; 6 GB RAM Testni BPM Process Center 2 virtualna CPU-a; 8 GB RAM Slika 2: Pregled Linux virtualnih strojeva na mainframe poslužitelju

2015. projektne priče | Migracija IBM Business Process Managera u FINA-i Financijska agencija koristi alat IBM Business Process Mana- ger (IBPM) kao platformu za implementaciju upravljanja poslovnim procesima iz nekoliko poslov- Migracija IBM Business Process Managera u FINA-i Piše: Miroslav Rešetar Održavanje koraka s novim verzijama softverskih proizvoda jako je važno radi očuvanja tehnološke konkurentnosti uz praćenje tehnoloških unaprjeđenja koja se uvode novim verzijama. Saznajte kako izgleda migracija IBM BPM okoline na novu verziju. nih područja. Pionir uporabe je proces predstečajnih nagodbi. Pisarnica, ar- hivski centar, koordinatori i nagodbena vijeća rade zajedno na jednom slučaju nagodbe. Poslovni proces dizajniran je i u izvođenju vođen kroz IBPM. Promje- nom zakonskog okvira napravljena je i nova verzija, koja se naziva predstečaj- nim sporazumom. Platforma se koristi i za potporu poslovnom procesu provedbi Slika 1: Poslovni proces predstečajnih nagodbi

25 Migracija IBM Business Process Managera u FINA-i | projektne priče ovrha nad nekretninama i pokretnima (PONIP). Iz poslovne perspektive, IBPM služi kao alat potpore u izvršavanju poslovnog procesa. Iz tehničke pak perspektive, IBPM je Business Process Model and Notation (BPMN), izvršni server s integracijom poslovnog procesa i korisničkog sučelja. Upravo je ta integracija ono što je privlačno, odnosno faktor koji ubrzava aplikacije za podršku poslovnih procesa. Razvojni ciklus možemo vidjeti na slici 2, gdje je razvidno da programeri, osim poslovnog procesa, razvijaju i korisničko sučelje. Tehnologija za izradu korisničkog sučelja s vremenom se drastično promijenila i jedan je od glavnih razloga prelaska na noviju verziju IBM BPM-a. Konsolidacija IBM BPM-a na z/Linuxu Više o razlozima konsolidacije aplikacijskih poslužitelja i RDBMS-a korištenjem z/Linuxa možete pročitati u članku gospodina Pavića u ovom broju FYI-a. Što se tiče BPM-a, glavni su razlozi ušteda u troškovima licenci te prelazak na novu topologiju. Zbog načina na koji se z/Linux licencira moguće je s istim licencama podržati više servera u klasteru, što rezultira većom dostupnošću. U Intel okruženju bila su dva BPM Process Servera: jedan za projekt predstečajnih nagodbi, a drugi za PONIP. S obzirom na to da princip nova aplikacija–novi Process Server nije skalabilan, odlučeno je da će se pri konsolidaciji ova dva servera zamijeniti jednim zajedničkim koji će se koristiti u novom projektu predstečajnog sporazuma. Također, kako bi se povećala skalabilnost (vertikalna i horizontalna), nova je okolina kreirana s tzv. zlatnom topologijom IBM BPM servera. Kako se vidi na slici 3, ta topologija uključuje tri klastera. Na taj način omogućeno je odvojeno tuniranje svakoga klastera, a time i optimalno korištenje dostupnih resursa. Slika 2: Razvojni ciklus kroz IBPM platformu Slika 3: Konsolidacija Intel BPM servera na zajednički BPM server na z/Linux platformi

2015. Za komentar FINA-ine migracije zamolili smo Darija Belića, direktora Službe razvoja IT servisa. FINA koristi IBM BPM za podršku nekoliko ključnih poslovnih procesa. Možete li nam ukratko objasniti koji su to projekti te koja je uloga IBPM-a? U FINA-i smo odabrali IBM BPM kao softver podrške poslovnom procesu predstečajnih nagodbi. Jedna je od zanimljivosti da je rok za isporuku rješenja poslovnom sektoru bio kraći od mjesec dana. Projekt je uspješno isporučen i kasnije nadograđivan u skladu s promjenama poslovnog procesa. Na temelju tog pozitivnog iskustva, FINA je odabrala IBM BPM kao strateški softver podrške poslovnih procesa. Nedavno smo implementirali i podršku za novi zakonski okvir predstečajnog sporazuma te proces provedbe ovrhe nad nekretninama i pokretninama. Konsolidirali ste IBM BPM i IBM Filenet servere na z/Linux. Jesu li vaša očekivanja od ove platforme ispunjena? FINA je dugogodišnji korisnik IBM mainframe sustava. Kako bismo maksimalno iskoristili kapacitete sustava, odlučili smo se konsolidirati servere koristeći z/Linux virtualizirane servere na IBM mainframeu. Konsolidacijom smo uštedjeli na troškovima licenci i na troškovima održavanja kad smo unificirali servere. Mišljenja smo da je ovo dobar smjer, koji će našim korisnicima donijeti još veću pouzdanost i učinkovitost u radu. Migracija IBM-a zadatak je koji zahtijeva timski pristup. Kakva su vaša iskustva te jeste li zadovoljni podrškom CROZ-ovih stručnjaka? U migraciju smo uključili FINA-ine stručnjake iz više područja: sistemske inženjere, administratore aplikativnih servera, administratore baze podataka, arhitekte. CROZ-ovi su se stručnjaci dobro uklopili i blisko surađivali s FINA-inima. Kroz CROZ-ov angažman dobili smo stručnost i sigurnost da će migracija proći bezbolnije. Kada je u pitanju dostupnost ključnih poslovnih procesa, ništa ne prepuštamo slučaju. CROZ-ovci su tu svakako ispunili naša očekivanja. projektne priče | Migracija IBM Business Process Managera u FINA-i Dario Belić direktor Službe razvoja IT servisa FINA Zašto migrirati na novu verziju? Korištenje state-of-the-art tehnologije definitivno je jedan od razloga zamjene softvera novom verzijom. Drugi, jednako bitan razlog jest činjenica da se pravovremenom nadogradnjom otklanja opasnost od korištenja stare verzije softvera za koju proizvođač više ne nudi podršku. Tipičan životni ciklus IBM BPM-a, od predstavljanja nove verzije do kraja podrške, traje oko pet godina. Pravo vrijeme za migraciju na novu verziju dolazi oko sredine životnog ciklusa. FINA je tako svoju instalaciju, zbog kombinacije oba razloga, odlučila zamijeniti nakon otprilike dvije godine. Kako se prošle godine krenuo razvijati novi projekt, odlučeno je da se isti projekt treba razvijati na novoj (aktualnoj) verziji IBM BPM-a. Upravo je to potaknulo akcije migracije IBM BPM-a na novu verziju. Migracijska metodologija Cilj migracije gotovo je uvijek isti: imati funkcionalnu okolinu odabrane verzije IBM BPM-a. Put do tog cilja može se uvelike razlikovati, ovisno ponajprije o tome moramo li migrirati instance postojećih pokrenutih procesa ili ne moramo. To poglavito utječe na odabir migracijskog puta, jer ako ne migriramo procese dovoljno je instalirati aplikacije na novu okolinu i tada govorimo o migraciji artefakata. Ako to nije dovoljno i nužno je migrirati procese, migriraju se sheme baze podataka te sve instance, što je naravno zahtjevniji tip migracije pa se gotovo nikad ne primjenjuje kod migracije IBPM Process Centra. Migracija IBPM-a V7.5.1 na V8.5.5 U FINA-i smo obavili migraciju na oba načina. Process Center je migriran tako da su se migrirali artefakti. Migracija se rijetko radi kroz bazu podataka – iznimno, u slučaju kad nam je neophodno očuvati kompletnu povijest verzija razvijenih aplikacija. Pošto to ovdje nije bio slučaj, migracija je napravljena kroz izvoz verzija na staroj i uvoz aplikacija na novoj okolini. Iako se radilo o migraciji s preskakanjem dvije major verzije (8.0 i 8.5), kod importa aplikacija nije bilo nikakvih problema. Migracija Process Servera Kod migracije Process Servera migracija samo aplikacija (artefakata) najčešće nije opcija. IBM BPM je stateful sustav koji čine instalacija i konfiguracija produkta te stanje procesa u bazi podataka. Ako je cilj nastaviti s procesima tamo gdje su oni stali na postojećoj okolini, potrebno je migrirati bazu podataka na novu okolinu. Ta akcija, koliko god se činila trivijalna, može biti dosta osjetljiva i vremenski zahtjevna. Na najjednostavnijem slučaju, kada npr. verzija baze i IBM BPM-a ostaje ista, a radimo migraciju s npr. Windowsa na Linux, migracija se radi backup i restore procedurama baze podataka. Naš je slučaj bio mnogo kompliciraniji pa smo baze morali migrirati s verzije BPM-a v7.5.1 na BPM v8.5.5, pri čemu smo mijenjali i operativni sustav te verziju IBM DB2 baze. S obzirom na to da su verzije baze podataka različite, bilo je potrebno napraviti offline backup baze, koji se radi u dva navrata: prvi put kod tzv. dry runa, a drugi put kod cut overa. Dry run i cut over Najvažniji i najzahtjevniji posao pri migriranju IBM BPM rješenja je planiranje. Migracija gotovo uvijek uključuje koordinirani rad veće skupine ljudi. Potrebne uloge mogu se vidjeti u tablicama, s tim da ponekad jedna osoba preuzima nekoliko uloga. Pri planiranju migracije, za svaku od okolina planiraju se dvije slijedne akcije. U prvoj se akciji radi tzv. dry run migracije, što se obavlja u izolaciji od postojeće okoline kako migracija i testiranje ne bi imali utjecaja na redoviti posao. Cilj je dry run procedure provjeriti ispravnost plana migracije te migracijske procedure. Kada se kroz dry run potvrdi ispravnost procedure, planira se sljedeća faza, u kojoj se radi cut over. U proceduri cut overa potrebno je planirati određeno vrijeme kada sustav neće biti dostupan. Idealno vrijeme za cut over su praznici ili neko dulje vremensko razdoblje kada si možemo si priuštiti nedostupnost sustava. Također je važno između okolina ostaviti dovoljno vremena u kojem se prati ponašanje sustava prije nego se krene u migraciju najkritičnije okoline, one produkcijske. z/Linux je opravdao očekivanja Migracijom na z/Linux korisnik je dobio pouzdaniji i stabilniji sustav. Skalabilnost sustava također je bolja, što je djelomice rezultat i nove topologije. Konsolidacijom IBPM servera korisnici sustava dobivaju zajedničko sučelje za sve BPM aplikacije. Također z/Linux omogućava fleksibilnost kreiranja IBPM okolina prema potrebama razvojnog procesa FINA-e.

Gdje smo, kamo idemo i zašto uopće tamo idemo? Tema
je kolaboracija i socijalna osviještenost u svakodnevnom radu na našim vlastitim radnim mjestima. Možda se možemo tješiti lokalno da smo na pragu novog doba, ali činjenica je da smo globalno već ušli u novo doba. Doba koje diktiraju danas mali marsovci koje zovemo generacija Y ili millennialsi (osobe koje dostižu odraslu dob početkom 21. stoljeća), koji kuhaju “neke” startupove, a već sutra mladi ljudi koji sjede nasuprot nas na razgovoru za posao i naši budući šefovi. Ispred nas je transparentan svijet dijeljenja tj. shareanja SVEGA. Promijenio se pogled na every day business. Danas život vodi dijeljenje sadržaja, ideja, informacija i želimo instantan odgovor, lajk, komentar jer već sutra taj thread komunikacije nije vruć, a samim time je upitno i je li uopće potreban? Dok su brzina, nedostatak i vrsta odgovora utjecali na našu emocionalnu sigurnost i motivaciju, čovjek je postao osjetljiva biljka. Ne radimo više mikromenadžment jedni drugima, timovi Enterprise Social Network | tehnologije i trendovi Ovo je kraj doba “mail komunikacije”? Blame it on Mark. Piše: Luka Gauta Ovo pišem iznad Atlantika dok doslovno i metaforički letim kroz vrijeme prema lijepoj našoj s IBM Leadership Alliance konferencije održane u Bostonu. Na konferenciji smo jačali sinergiju s IBM-om i provjerili je li roadmap našeg LikeMyIdea (LMI) rješenja u skladu s IBM strategijom u domeni socijalne kolaboracije. Osmijeh je na licu zbog potvrdnog odgovora, ali u isto vrijeme i doza zabrinutosti i izazovnog oportunizma koliko će #NewWayToWork promijeniti našu stvarnost i utjecati na tržište rada. sudjeluju samoinicijativno “svim srcem” u rješavanju problema, vođeni željom da se posao napravi što kvalitetnije i, posebno važno, što prije! Upravo to su ključne vrijednosti novog pokreta koje nažalost većina propušta shvatiti i bezuvjetno se prepustiti asimilaciji. Prekovremeni se više ne plaćaju, posao je postao život, a da bismo ga reorganizirali treba nam nov način rada – socijalno kolaborativni način rada, koji neće ostavljati “repove” na kraju dana. Društvene mreže poput Facebooka, Instagrama, Twittera i sličnih prisutne su u našim životima 24/7 i neosporivo su promijenile način percepcije informacije i generalno komunikacije na koju smo navikli i nema više povratka. Očito je da ćemo nov način komunikacije morati preslikati i u naše poslovno okruženje. Ne sviđa vam se? Blame it on Mark. A što to pokreće nove “nas”? Svijet bez predefiniranih karijera i nepomičnih pozicija, u kojem postoji zajednički viši cilj, kult vučjeg čopora, gdje luksuz nije više kavijar (tko to uopće jede uz odraslog pečenog brancina!), skupa odjeća i dobri auti, već slobodno vrijeme, kvalitetno vrijeme provedeno s obitelji, trčanje maratona ili crossfit s prijateljima, bevanda s Božom u hladovini na Sakarunu… FYI by CROZ / broj 19 / studeni 2015. | 27 Mark Zuckerberg — pametan dečko koji voli dijeliti Give me some numbers! Za ovakve riječi trebaju nam i neki brojevi. Zašto bismo mijenjali stvari, zar nam nije dobro? Istraživanja kažu da baš i nije. Linkedin istraživanje u 2015. pokazalo je da ljudi najčešće mijenjaju poslove ne zato jer im se ne sviđa šef/ica ili im posao nije dovoljno izazovan, već zbog

2015. tehnologije i trendovi | Enterprise Social Network nedostatka prilike za napredovanjem. Novim je generacijama usađen genetski kod novog doba koji ih konstantno gura naprijed i ne boje se riskirati, sutradan otići i “nezahvalno napustiti organizaciju nakon svega što je za njih učinila”. Ta je premisa veoma upitna, jer tko zapravo profitira u tom odnosu poslodavac– zaposlenik? It takes two to tango! Drugo mjesto drži nezadovoljstvo vodstvom od strane senior menadžmenta, a treće nezadovoljstvo kulturom radnog okruženja. Ako povučemo paralelu sa stvarima koje millennialsi žele na svom radnom mjestu još “jučer”, a to su: poduzetnički duh, česti feedback nadređenog, povezana socijalna atmosfera, moderno tehničko okruženje i fleksibilno radno vrijeme (što po istraživanju PwC-a 66% generacije Y već podrazumijeva by default!) izgleda da imamo čvrste temelje za početi mijenjati stvari iz korijena i u našoj radnoj okolini. Zanimljiva je i činjenica da svakodnevnim multitaskingom u trenutačnom konceptu kolaboracije, gdje je mail glavno “oružje”, zaposlenik u poslu biva prekinut s novim zadatkom svake tri minute, a da bi se vratio na “radnu temperature” istog zadatka koji je izvršavao u trenutku prekida, treba mu čak 23 minute! Potencijalna ušteda na vremenu je očita, a vrijeme je novac. Čin čin = $o$. Ako na prethodne informacije dodamo činjenice da smo krunski svjedoci svakodnevne pojave, kojoj i sami pridonosimo i kajemo se zbog toga: beskonačne petlje pretrpanog inboxa neodgovorenih mailova koji nezadrživo naviru i prelijevaju se u naše privatno vrijeme, različitih verzija prave verzije dokumenta za koji smo se uvjerili da ga radimo zajedno, a editiramo ga samostalno u trenutku kad nam svakom odgovara, različitih proizvoljno odabranih vrsta alata koji nisu među nama međusobno standardizirani, a trebali bi nam osigurati više slobodnog vremena, a zapravo ih samo mi sami znamo koristiti… u pozadini navire zvuk TBF-a s hitom “Smak svita” - ”du du du, nema nam pomoći…”. Takva promjena već ulazi u naše poslovno društvo, htjeli mi to ili ne, ali pomoći ima, i lijek je jednostavan: samo moramo učiti raditi po modelu kako već živimo. Što je ESN i kako pomaže u smanjenju fluktuacije kadrova? ESN iliti Enterprise Social Network, ukratko socijalno kolaboracijska mreža u poslovnom kontekstu, nije ništa drugo nego socijalno povezivanje između ljudi koji svakodnevno rade jedni s drugima i dijele isti poslovni interes i/ili aktivnosti na zajedničkoj IT platformi, ne toliko različitoj od Facebooka i sličnih mreža. U našem LikeMyIdea rješenju se npr. takve skupine zovu Communities i mogu usporedno postojati horizontalno i vertikalno, biti ograničene pristupom i vijekom trajanja. Ono što je važno istaknuti jest da je bitan koncept i proces prihvaćanja, korištenja i konstantnog upravljanja i moderiranja takvim sustavom, dok je sam alat ništa drugo nego oruđe u procesu transformacije. Ono što bi ESN trebao osigurati organizaciji u konačnici jest: • Izjednačavanje svih zaposlenika u međusobnoj komunikaciji – nisu bitne titule, bitan je added value! • Formiranje interesnih grupa neovisno o poslovnoj hijerarhiji stvaramo najpoželjnije radno mjesto za mlade, kreativne, poduzetne i produktivne zaposlenike. No organizacija si postavlja pitanje jesu li te želje identične željama mojih trenutnih zaposlenika i je li meni takvo okruženje uopće potrebno. Na svakoj je organizaciji da za sebe istraži i odgovori na to pitanje jer je neupitno da je došao nov način kolaboracije u enterprise sustave i odmahivanje glavom zasigurno će donijeti posljedice. U transformaciji na nov način rada ključni su planiranje i nadgledanje procesa prihvaćanja te korištenja alata (adoption process), kako prilikom odabira tako i nakon “instalacije”, jer implementacija takvog alata ovisi o kulturi, koja je zapravo srce svake organizacije i glavni pokretač konkurentnosti i efektivnosti. Za one koji ne znaju, Peter Drucker je to lijepo sumirao: “Culture eats strategy for breakfast”. Svi smo se u to uvjerili više puta. Između ostalog, to je vrlo vjerojatno jedan od razloga zašto strane renomirane konzultantske kuće “lome zube” na nepoznatim i specifičnim kulturološkim sredinama. Peter Drucker – Druker s pokrićem • Standardiziranu i centraliziranu platformu za međusobnu direktnu i instantnu komunikaciju i kolaboraciju • Business & content flow driven procesni mehanizam – perspektiva rada u share with, a ne send to modu • Transparentno razmjenjivanje informacija i znanja • Safe to fail playground za inovativnost • Real time zajedničko sudjelovanje u zadacima/aktivnostima/projektima • Mjesto pripadnosti, slobodnog izražavanja i statistički vidljivog (KPI), tj. utemeljenog napredovanja. Usporedimo li to s listom želja naše generacije Y imamo win—win situaciju i Koliko smo spremni? Umjesto očekivanog, poznatog hrvatskog kukanja, beskonačnog propitkivanja zašto nam se to dogodilo i koliko smo spremni za promjenu, trebali bismo se voditi primjerom same generacije Y, prihvatiti stvari i promijeniti naš mindset te krenuti s novim načinom rada pokreta marljivih nemirnih inovatora koji će sve napraviti u rješavanju problematike prije nego što će poslati dugometražni mail jedni drugima i krenuti na sastanak u maniri filma Beskrajan dan (a.k.a Groundhog Day) s Billom Murrayjem. Ako želimo biti u korak s vremenom, sve je ostalo gubitak vremena. Ne sviđa vam se? Blame it on Mark.

29 Stvaramo nove generacije | reportaže Nova vrsta zaposlenika u CROZ-u Ove je godine CROZ-ov tim bogatiji za još jednoga člana – Elvisa – koji, kako bi se reklo u SF filmovima, nije baziran na ugljiku nego na silikonu i plastici. Naime Elvis je robot Nao francuske firme Aldebaran. Nao nije industrijski model robota. Njegova snaga nije u motorima i hvataljkama, nego u pristupačnosti i ekspresivnosti. Dvadeset i pet različitih stupnjeva slobode – dimenzija po kojima se njegovi dijelovi mogu gibati – daje mu mogućnost da oponaša gotovo ljudski govor tijela. (Po tome je i dobio ime jer je u stanju “mrdati“ bokovima kao kralj rocka.) Oči su mu sastavljene od višebojnih LED-ica, koje simuliraju “ogledalo duše“, pa Nao izgleda kao da trepće, ljuti se ili je tužan. Ima dvije kamere, dva zvučnika, četiri mikrofona, devet senzora dodira i osam senzora za pritisak – sve što mu je potrebno da ostvari kontakt s ljudima na nama intuitivan način. Elvis nije prvi primjerak svoje obitelji koji je doputovao u Hrvatsku. Njegovi stariji rođaci već su se koristili u dijagnostici autizma na zajedničkom projektu FER-a i ERF-a. Čovjekoliki roboti naročito su zanimljivi djeci jer ih ona mogu lakše razumjeti nego odrasle, a i uvijek su strpljiviji. Izazov za studente Svake godine CROZ organizira studentsko natjecanje u programiranju zvano CROZ Code Quest. Ovogodišnji “quest“ je bio napisati softverskog agenta koji se bori s agentima drugih natjecatelja u jednoj izmišljenoj igri. Studenti su primijenili svoje znanje iz teorije igara, programerske vještine u Javi, Pythonu i C++-u, kao i klikere koji su potrebni da smisle dobru logiku za igranje. Tu subotu u našem edukacijskom centru pridružilo nam se dvanaestoro FER-ovaca, šestero Piše: Hrvoje Šimić Ambasadori budućnosti CROZ je tvrtka koja netremice gleda u pravcu budućnosti. U toj budućnosti nam se čini da vidimo današnje klince kako su odrasli i rade stvari koje danas ne možemo ni zamisliti. A vidimo i robote. PMF-ovaca, pet studenata Tehničkog veleučilišta u Zagrebu i još dvojica s Veleučilišta u Velikoj Gorici. Puno se programiralo, raspravljalo, igralo stolni nogomet, jelo pizzu i lijepo se družilo, a pobjednici natjecanja dobili su i novčanu nagradu. Izazov za djecu No programiranje nije samo za studente. U tjednu prije početka nove školske godine održali smo još jednu uspješnu početničku radionicu programiranja u Scratchu. Te radionice održavamo kontinuirano već četiri godine kako bismo djeci približili programiranje i inženjerstvo u formativnoj dobi te kako bismo ih potaknuli da pokažu svoju kreativnost i u tom području. A na kraju tog tjedna, u petak 4. rujna, organizirali smo i prvo druženje najboljih “skrečaša“ koje smo na tim radionicama upoznali. Djeca od 9 do 12 godina družila su se u edukacijskom centru na događaju koji smo nazvali Scratch Quest. U tom natjecanju nije bilo nikakve rang liste niti posebnih nagrada, ali djeci nije nedostajalo žara i motivacije. Djeca su se dobro zabavila. Razmjenjivali su ideje i rješenja, inspirirali jedni druge. Neki su svoju kreativnost iskazali na polju igrivosti, drugi su bolje programirali, a treći pokazali dar za grafiku i zvuk. Na kraju dana okupili smo se u kongresnoj dvorani i komentirali međusobne uratke. Smijali se, uglavnom. Djeca s našeg tečaja programiranja u Scratchu imala su priliku i upoznati Elvisa. Pobjednici CROZ Code Questa: Dominik Gleich i Matej Ferenčević

2015. tehnologije i trendovi | Automated data testing framework Data Warehousing Institute pro- cjenjuje da će problem kvalitete podataka koštati američke tvrtke više od 600 milijardi dolara godišnje. Uzrok tako velikom iznosu su netočni, nepravovremeni i nekonzisten- tni podaci. Primjerice British Columbia Ministry of Advanced Education tijekom analize svojih podataka pronašao je slučajeve u kojima studenti imaju više od 2000 godina ili još nisu rođeni, da su neki kolegiji započeli prije nego je osnovan fakultet ili pak da je isti student upisan više puta na isti fakultet. Bez obzira na granu Automated data testing framework – CROZ-ov sustav koji vas vodi do kvalitetnih podataka i poslovnog uspjeha Piše: Alen Mršić Ako kažemo da je vrijeme novac, onda zasigurno možemo reći da kvalitetni podaci štede i vrijeme i novac. Bez obzira na područje poslovanja, svakoj su organizaciji za konkurentnost na tržištu potrebni kvalitetni podaci. Kako bismo to našim korisnicima omogućili, kreirali smo sustav za automatsko testiranje podataka, skraćeno ADTF. CROZ-ova metodologija za unaprjeđenje poboljšanja kvalitete podataka poslovanja, s problemom kvalitete podataka susreću se mnoge organizacije, što dovodi do nepovjerenja u njihovo korištenje kao alata za dono- šenje budućih poslovnih odluka. Naša iskustva pokazuju da tvrtke često nisu ni svjesne (ne)kvalitetnih podataka s kojima raspolažu. Svatko tko se bavi podacima reći će da kvalitetan podatak mora biti točan, potpun i dostupan kako bismo ga sa sigurnošću mogli koristiti u poslovanju. No da bi se postigle te karakteristike potrebno je razviti

31 Automated data testing framework | tehnologije i trendovi plan za unaprjeđenje kvalitete podataka s kojim ćemo u najkraćem vremenu dobiti najbolje rezultate. Metodologija, u kombinaciji s alatom, najučinkovitije je rješenje. U nastavku predstavljamo CROZ- ov sustav i metodologiju za poboljšanje kvalitete podataka s pomoću jednostavne strategije. Metodologija testiranja ADTF-om Automatic data testing framework (ADTF) rješenje je koje omogućava automatsko testiranje i kontrolu kvalitete podataka u vašem sustavu, pojačava nadzor podataka i njihovu točnost, omogućava automatsko pokretanje testova, skraćuje vrijeme testiranja i pregleda rezultata izvršenih testova. Namijenjen je korisnicima koji testiraju podatke i razvijaju programska rješenja, dok su prikazi rezultata testiranja korisni analitičarima i voditeljima projekata. Mogućnosti ADTF-a su raznolike. Primjerice s pomoću njega možemo otkriti pogreške na izvornim sustavima, detektirati gdje je pogreška nastala u transformaciji podataka (npr. stage, data warehouse), provjeriti logiku koju smo implementirali za transformaciju podataka itd. Također je koristan u fazama migracije podataka jer nam primjerice pokazuje odgovara li broj podataka koji smo migrirali broju podataka na izvoru, jesu li svi podaci migrirani i sl. Na taj način povećavamo uspješnost migracija koje mogu trajati i nekoliko mjeseci. Kompatibilan je s vodećim relacijskim bazama podataka (IBM, Oracle…), ETL platformama (IBM InfoSphere DataStage, Informatica Power Centar…), analitičkim i izvještajnim platformama (IBM Cognos Business Intelligence, Spago BI...). ADTF web aplikacija omogućava jednostavan i brz unos testova (SQL upita), pregledavanje rezultata testova, analizu i isticanje pronađenih pogrešaka. Problem kvalitete podataka pokazuje da je sadašnjem procesu potrebna promjena. Planiranje Prvi korak u procesu poboljšanja kvalitete podataka je izrada projektnog plana prema poslovnim potrebama Prikaz početne stranice aplikacije koja omogućava pregled rezultata izvršenih testova. Statusi testiranja (Passed, Failed, Invalid) prikazani su u obliku pie grafa. Tablica do grafa sadržava brojčanu raspodjelu po tipu testa i statusa za sve izvršene testove. Izvještaji ispod prikazuju rezultate svakog pojedinog testa i detaljniju analizu podataka koji su otkriveni kao pogrešni. Sučelje je interaktivno, što znači da se promjenom nekih od parametara automatski prilagođavaju elementi na stranici. Pregled statusa izvršenih testova prikazan je i s pomoću grafova. Aplikacija nudi nekoliko tipova, a na slici je prikazan linijski tip koji pokazuje broj izvršenih testova podijeljen po statusima u vremenu. U ovom primjeru zelena linija pokazuje da na dan 26. rujna 2015. godine 80 testova nije otkrilo pogrešku, u 20-ak je pogreška otkrivena (crvena linija), a za nekoliko testova rezultat nije moguće odrediti (žuta linija). Time na vizualan način dobivamo informaciju postaje li naš sustav točniji i kvalitetniji.

2015. tehnologije i trendovi | Automated data testing framework koji se sastoji od prioritizacije ključnih podataka, postavljanja cilja projekta, procjene ROI-a, plana akcija i pregleda rezultata. Prioritizacijom određujemo ključne podatke (podatke kod kojih postoji profitabilna ili informativna korist) nad kojima želimo raditi analize, testiranja, unaprjeđenja. Plan bi trebao imati dobro definiran, ali realan cilj koji daje jasnoću projekta i osjećaj veličine posla. Primjerice cilj može biti smanjenje duplih zapisa korisnika u data warehouse sustavu za manje od jedan posto u tri mjeseca. Jedna od najvažnijih točaka je procjena ROI-a i razdoblje povrata sredstava, dok je tehnički gledano važnije kako će podaci biti ispravljeni (otkrivanje, korekcija, prevencija) i gdje (izvori ili već izgrađeni data warehouse sustavi). Analiza poslovanja i podataka Nakon što je kreiran projektni plan vrijeme je za analizu poslovnih procesa i pregled arhitekture podataka. Analizom se utvrđuju ključni poslovni procesi, kakav je njihov utjecaj na donošenje poslovnih odluka i kako se to odražava na ukupno poslovanje. Pregledom organizacije podataka potrebno je utvrditi kako su oni prikupljeni i gdje su pohranjeni, tko je njihov vlasnik, a tko korisnik te na koji se način, ako se to uopće radi, kontrolira njihova kvaliteta. Profiliranje podataka – revizija Nakon završene analize procesa i arhitekture potrebno je poduzeti temeljitu procjenu kvalitete podataka u ključnim područjima. Poznat kao revizija ili profiliranje podataka, ovaj proces sprječava pojavu fenomena zvanog code, load, explode. Pojavljuje se kada odmah započinjemo s izradom programskih rješenja prije nego što se završi proces profiliranja podataka. Svrha profiliranja je utvrditi zajedničke nedostatke podataka, kreirati strategiju za otkrivanje pogrešaka nakon ulaska u data warehouse ili druge sustave te stvoriti pravila ili preporučene mjere za ispravljanje pogrešnih podataka. Unaprjeđenje procesa Glavni cilj svakog procesa kojim želimo popraviti kvalitetu podataka jest otkriti i ispraviti pogreške u podacima i time smanjiti buduće troškove. Naravno, prevencija je najjeftinija opcija i zato je najbolje mjesto za čišćenje pogrešaka izvor podataka. Također, podatke je moguće ispraviti i na drugim mjestima, kao što su staging area, data warehouse i sva druga mjesta na kojima se radi transformacija podataka. Uza sve prethodno navedeno važno je naglasiti da s kontinuiranom edukacijom i treningom tima, npr. putem tečajeva, seminara ili praćenjem najnovijih vijesti vezanih za kvalitetu podataka, možemo postići najbolje rezultate, koji za posljedicu imaju poboljšanje procesa poslovanja. ADTF i naša metodologija služe da bi se to izvelo brže i kvalitetnije. ADTF nije jedini CROZ-ov framework za DWH testiranje. Erste banka već više od godinu dana koristi usluge CROZ-ova testnog centra. Angažman uključuje osmišljavanje testova, ručno testiranje te automatizaciju regresijskih testova velikog broja aplikacija. Sredinom ove godine unutar toga angažmana dogovoren je razvoj posebnog frameworka za usporedbu rezultata ETL obrada velikih Anica Markovinović voditeljica Službe refactoring razvoja Erste&Steiermärkische banka količina podataka. Skup testova (trenutačno oko 250) dnevno se dopunjava, a svaki može za nekoliko minuta usporediti odnosno provjeriti milijune zapisa jedne ili više okolina DWH. O frameworku i suradnji stručnjaka dvaju timova razgovarali smo s Anicom Markovinović iz banke. Možete li opisati poslovnu potrebu koja vas je motivirala na razvoj ovog frameworka? Projektom IBIS refactoring redizajnira se i optimizira postojeći sustav kroz sve tehnološke slojeve: od modela baze, do popratnog programskog rješenja. Promjene na razini transakcijskog sustava imale su velik utjecaj na DWH sustav. Radi bržeg, kvalitetnog i sveobuhvatnog testiranja došli smo do ideje za razvoj frameworka kao podrške testiranju. Navedeno rješenje vidimo kao dugoročno ulaganje u povećanje kvalitete testiranja, kraće trajanje korisničkog testa te veću kvalitetu podataka, koja je prioritet poslovnim korisnicima. Kako to da ste za partnera odabrali CROZ i jeste li zadovoljni suradnjom? S obzirom na dosadašnju suradnju, što na IBIS refactoringu, što na drugim projektima, i s obzirom na iskustvo u testiranju odlučili smo se za suradnju s CROZ-ovim timom. Jeste li zadovoljni frameworkom i njegovim mogućnostima? Framework se pokazao kao alat koji može napraviti usporedbe između dvaju sustava na velikom broju zapisa u dosta kratkom vremenu. Rezultati testova imaju više dimenzija, od analitičkog pregleda razlika do sumarnih razlika na razini tablice, kolone. Važno je naglasiti jednostavno korištenje i laku upravljivost, odnosno promjene definicija testova prema potrebama. Framework se pokazao kao uspješan alat u testiranju DWH sustava, a i pomogao nam je u fokusiranju na rješavanje problematičnih točaka. Planirate li i u kojem smjeru dorađivati framework? Trenutačno nam je ideja iskoristiti framework za testiranje dnevnih i mjesečnih obrada. Obrade na sustavu rade velik broj transakcija i promjena pa su mogućnosti frameworka vrlo važne. U ovom testiranju doći će do izražaja funkcionalnost grupiranja testova kako bismo što fokusiranije i obuhvatnije mogli napraviti test. Za budućnost postoji ideja o razvoju web korisničkog sučelja, ali do onda ćemo framework koristiti direktnim pristupom. DWH testiranje za Erste&Steiermärkische banku

33 Negdje u Zagrebu jedan je projektni tim od ranoga jutra na svojem radnom mjestu. U dediciranoj projektnoj sobi bijeli su zidovi oblijepljeni golemim flipchartima, puni samoljepljivih papirića s gomilom informacija. Ispija se jutarnja kava i dogovaraju planovi za dan koji slijedi. Naizgled, sve je isto kao i svakoga drugog dana, a ipak je primjetna određena nervoza. Petak je, kraj sprinta i dan kad će tim prezentirati svoj dvotjedni napredak. Nervoza je ipak pozitivna jer su članovi tima zadovoljni s onim što su napravili, a vjeruju da će biti i drugi jer su za vrijeme cijeloga sprinta bili u izravnom kontaktu s poslovnim korisnicima koji su ih usmje- ravali tijekom implementacije i davali im korisne informacije. Prezentaciji dvotjednoga napretka nazoče poslovni korisnici, ali i druge zainteresirane strane. Članovi tima zajednički prezentiraju obavljeno, prema dogovoru svatko svoj dio. Poslovni su korisnici zadovoljni viđenim. I dok gledaju kako im se ispred očiju materijalizira vizija proizvoda, na pamet im padaju nove ideje kako bi se on mogao dodatno poboljšati. Kroz konstruktivnu raspravu s projektnim timom poslovni korisnici oblikuju svoje ideje. Jedna od njih je iznimno dobra, a odnosi se na novu značajku sustava koja će krajnjim korisnicima bitno olakšati svakodnevni rad. Iako potpuno neplanirana, nova će značajka u implementaciju krenuti već u sljedećem sprintu i po svemu sudeći revolucionirati način rada u organizaciji. Pozitivna energija ispunjava prostor dok poslovni korisnici i projektni tim shvaćaju kako su zajedničkim radom i oslanjajući se na vlastita iskustva iz prošlih sprintova uspjeli stvoriti proizvod koji nevjerojatno dobro zadovoljava korisničke potrebe, a koji na početku projekta nisu mogli niti zamisliti... Ova je priča istinita. Osobno sam je doživio prije mjesec-dva kod jednog našeg korisnika gdje sam radio kao agilni coach, jedan od nas nekoliko iz CROZ-a. Trenutak u kojem organizacija osjeti prednosti agilnih metoda razvoja oslobađa nevjerojatnu količinu entuzijazma pa ljudi uviđaju da mogu napraviti sve. Samo nebo je granica. Koliko god puta moji kolege i ja kao coachevi osjetili taj trenutak, nikad nam neće dosaditi jer to je prava potvrda da svoj posao radimo dobro. CROZ-ovo agilno putovanje Naša prva iskustva u primjeni agilnih metoda razvoja počela su pred dosta godina. Isprva lokalizirana, na malim projektima, inicijativa uvođenja agilnih metoda proširila se i na ostale projekte. Inicijalne prednosti, koje donosi kvalitetnija komunikacija s naručiteljem te koncept iterativnog i inkrementalnog razvoja, postale su vrlo brzo vidljive. No neke su se prednosti otkrivale kako je vrijeme prolazilo. Povećanjem broja projekata postalo je jasno da tradicionalni pristup upravljanju projektima, koji svaki put započinje s formiranjem projektnog tima, ne funkcionira dobro. Izgradnja novog projektnog tima za CROZ i agile42 – zajedno postavljamo organizacije na ispravan kurs Piše: Ivan Krnić Divno je kada pronađete istomišljenike koji s jednakim entuzijazmom promoviraju iste stavove i vrijednosti. Stoga nas iznimno veseli suradnja s tvrtkom agile42. Prva godina partnerstva bila je puna zanimljivih projekata agilne tranzicije, ali i usavršavanja u području agile coachinga. Jedva čekamo nastavak. agile42 | predstavljamo partnere Naši coachevi u akciji na agile42 edukaciji.

svaki projekt iznimno je skupa, ako se uzme u obzir
da je potrebno između 6 i 12 mjeseci da se grupa ljudi pretvori u funkcionalan tim. Mnogi projekti uopće ne traju toliko dugo, što implicira da na projektu nikad ne radi funkcionalni tim te da organizacija, slikovito rečeno, vozi u prvoj brzini. Rješenje ovog problema ponovno smo pronašli u agilnim principima koji promoviraju dugotrajne, multifunkcionalne timove. Održavajući timove dugotrajnima članovima dajemo dovoljno vremena da se međusobno upoznaju i postanu funkcionalni tim. CROZ već duže vrijeme interno primjenjuje agilne principe u razvoju softvera. Dobra iskustva dijelimo i sa svojim korisnicima, sve više i kroz specijalizirane konzultantske angažmane provođenja agilne tranzicije. Jedan od prvih takvih angažmana bio je u Iskratelu, velikom slovenskom proizvođaču telekomunikacijske opreme, gdje smo zajedno s kolegama na noge postavili razvojni tim i uveli Scrum kao agilnu metodu razvoja. Osim kroz konzultantske angažmane, svoja iskustva kontinuirano dijelimo i putem konferencije QED koja svake godine okuplja naše korisnike i poslovne partnere. Uvijek rado viđen gost na QED-u jest Andrea Tomasini, principa u svom “pogonu“ i vlastitom usavršavanju. Agilni koncepti ne vrijede samo za servisne organizacije kao što je CROZ. Štoviše, još su primjenjiviji u produktno orijentiranim organizacijama neovisnima o industriji. Želja nam je agilne koncepte predstaviti i drugim organizacijama te nastaviti s vlastitim kontinuiranim unaprjeđivanjem kako bismo u procesu agilne tranzicije mogli podržati i druge organizacije, neovisno o njihovoj veličini i poslovnom području. Kako bismo razmijenili dragocjena iskustva i unaprijedili vlastite metode coachinga surađujemo s renomiranim tvrtkama i predstavljamo partnere | agile42 CROZ-ov tim tijekom dnevnog standup sastanka. jedan od osnivača tvrtke agile42, agile coach i konzultant koji je tijekom godina pokrenuo brojne agilne tranzicije u velikim tvrtkama poput Ericssona. Kako smo upoznali agile42 Više od deset godina iskustva u razvoju softverskih rješenja pokazalo nam je da je agilni pristup ujedno i jedini održivi pristup. Bez rane uključenosti korisnika te iterativnog i inkrementalnog pristupa, koji brzo donosi vrijednost i omogućuje brze korekcije smjera, teško je držati korak s današnjim dinamičnim tržištem. Stoga kontinuirano radimo na primjeni agilnih Kako prolazi 2015. godina za agile42? Ova je godina bila jako uspješna i intezivna. Osim što je CROZ postao naš premium partner, otvorili smo agile42 u Turskoj i spojili se sa Scrum Senseom u Južnoj Africi. S tim smo aktivnostima nastavili raditi na našoj viziji stvaranja internacionalne tvrtke za agilni coaching, konsolidirali smo naše prisustvo u centralnoj Europi, ali i stvorili most prema Južnoj Africi i srednjoistočnim zemljama. Osim toga, objavili smo naš Team Coaching Framework ™ (TCF), koji omogućava agilnim coachevima s različitim razinama iskustva da strukturiraju rad s timovima fokusirajući se na jasne ciljeve i mjerenje procesa metrikom. Također sam jako ponosna na velik uspjeh Enterprise Transition Frameworka ™ (ETF), koji ove godine mnogi naši klijenti koriste za agilnu tranziciju. Strukturirani pristup, jasno uključivanje menadžmenta tvrtke i fokusiranje na kulturološku promjenu čine ETF drugačijim od ostalih agilnih frameworkova. Prošlo je godinu dana od početka našeg partnerstva. Kako gledate na proteklu godinu? Agilno, ali i agile42 kao organizacija temelje se na povjerenju, otvorenoj komunikaciji, poštenoj kolaboraciji i transparentnosti. U CROZ-u smo pronašli partnera koji poštuje te vrijednosti. Ponekad imamo osjećaj da je CROZ dio agile42. A Projekti koje radimo s CROZ-om uspješni su i stvaraju nove prilike. Jedva čekam vidjeti što nam donosi sljedeća godina. S obzirom na trenutačno stanje agilnog, što mislite koji će se trendovi pojačati u budućnosti? Agilno se razmišljanje dosta promijenilo u proteklih par godina. Do sada su uglavnom IT odjeli i razvojni timovi koristili Scrum i druge agilne metode. Danas se i odvjetnici, marketinške agencije i tvornice pomiču prema agilnom. Zašto se to događa? Bit agilea su ljudi, odnosno način na koji zajedno rade, surađuju s klijentima i komuniciraju s timom. Međutim, agilno raste i postaje više od toga. Postaje PRAVI način dizajniranja i stvaranja modernog radnog okruženja. U današnjem svijetu ljudi ne traže posao zbog dobre plaće, pozicije ili lokacije. Ljudi vole preuzimati odgovornost, vole biti kreativni i vole biti uspješni. Vjerujem da je upravo uspjeh najveća motivacija u poslu. U tom smislu, bit agilea je stvaranje okruženja i procesa koji omogućavaju ljudima da postignu svoje poslovne ciljeve. Sve više tvrtki to razumije i počinju slijediti agilne principe i stvarati agilnu kulturu. Iako je to odlična stvar, postoji opasnost da, osobito kod velikih globalnih tvrtki, iako žele agile, žele ga prebrzo. Samim time koriste pogrešne, po mom mišljenju i pseudoagilne pristupe, ili se previše fokusiraju na agilne prakse, a premalo ili nimalo na agilne principe. Marion Eickmann CEO agile42 34 | FYI by CROZ / broj 19 / studeni 2015.

konzalting@CROZ Agile Team Bootcamp Agile Team Bootcamp objedinjuje dva različita
pogleda na izgradnju agilnog razvojnog tima – tehnološki i meto- dološki pogled. Kroz vlastito iskustvo naučili smo da efikasni timovi ne samo da koriste prave alate za svoj posao nego se i ugodno osjećaju u korištenju tehničkih i metodoloških agilnih praksi. Vjerujemo da uspješni timovi razumiju vlasnike poslovnih zahtjeva i kvalitetno komuniciraju s njima, kao i da kvalitetno planiraju uvažavajući vlastite mo- gućnosti u danim uvjetima, efikasno i transparentno isporučuju vrijednost korisniku i kritički se osvrću na rezultate vlastitog rada. Da bi sve to postigli potrebna im je kombinacija najboljih praksi koje će upoznati kroz Agile Team Bootcamp. Ova je usluga skrojena za razvojne timove koji žele unaprijediti svoj način rada kroz primjenu tehničkih i metodo- loških agilnih (najboljih) praksi. Više informacija na www.croz.net/konzalting FYI by CROZ / broj 19 / studeni 2015. | 35 stručnjacima. Posebno smo ponosni na izvrsnu suradnju sa svjetski poznatom konzultantskom tvrtkom agile42 koja ima dugogodišnje iskustvo i jedinstven pristup projektima uvođenja agilnih principa u organizacije diljem svijeta. Sa sjedištem u Berlinu i podružnicama u SAD-u, Kanadi, Njemačkoj, Nizozemskoj, Danskoj, Italiji i Finskoj, tvrtka zapošljava 30 certificiranih stručnjaka te provodi projekte tranzicije različitih organizacija na agilni način funkcioniranja. Od svojega osnutka 2007. godine tvrtka je uspješno vodila proces tranzicije u organizacijama različitih profila, kao što su velike multinacionalne tvrtke Siemens, Sony i Mitsubishi, srednje velike tvrtke Ericsson Nikola Tesla, Ableton i Chip, ali i start-up tvrtke Babbel, Juwelo i eBuddy. agile42 ujedno je i tvrtka s najvećim brojem konzultanata certificiranih za najvišu razinu poznavanja radnog okvira Scrum prema organizaciji Scrum Alliance. Čak šest konzultanata ima titulu Certified Scrum Trainer! Tvrtka pruža konzultantske angažmane diljem svijeta. Iako je najpoznatija po angažmanima provođenja agilne tranzicije, pruža i čitav niz popratnih konzultantskih usluga u područjima koja izravno podupiru tranziciju. To se primarno odnosi na podršku provođenju organizacijskih promjena, ali i na tehničke prakse koje podupiru razvojni proces i omogućuju brz odgovor na promjene koji je u samoj srži agilnog pristupa. Prve kontakte s agile42 ostvarili smo 2012. godine na konferenciji udruge Agile Croatia koja se u okviru naše konferencije QED održala u Zadru. Andrea je tom agile42 | predstavljamo partnere Komunikacija je osnovni sastojak agilnih metoda pa je stoga iznimno važno dobro upoznati svoje suigrače. Tim se tijekom planiranja dogovara oko zadataka za sljedeći sprint. prilikom sve prisutne oduševio izvrsnim predavanjem o agilnim principima. Ostali smo u kontaktu i nakon konferencije, a uskoro se rodila i ideja o bližoj suradnji. Kako su naša iskustva u primjeni agilnih metoda razvoja rasla tako se i ideja o suradnji sve više konkretizirala dok nije poprimila oblik partnerstva. Početak jednoga divnog prijateljstva Kontinuirana suradnja CROZ-a i agile42 kulminirala je ekskluzivnim partnerstvom za područje Hrvatske, Srbije i Slovenije koje je službeno objavljeno prije godinu dana. Partnerstvo je postavilo čvrste temelje budućoj suradnji te omogućilo

2015. Kako tranzicija na agilne metode rada pomaže Vašoj organizaciji? Koje su najvažnije koristi? S obzirom na to da radim izvan tipične domene, na koju agile direktno utječe, dat ću vam pomalo neutralan pregled prednosti. Prvo, zaposlenici su dobili nov izazov u kojem su oni protagonisti i mogu uspjeti ili ne uspjeti samo na temelju vlastitoga rada, što je potaknulo naše IT i poslovne timove. Drugo, prije ove agilne inicijative, živjeli smo u konstantnom prebacivanju sa zadatka na zadatak, teško ih završavajući. Zaposlenici zbog toga nisu bili sretni. Stoga je druga prednost disciplina kojom smo eliminirali prebacivanje sa zadatka na zadatak, što smo napravili kroz ograničavanje broja istovremenih zadataka. Iako se u tome još moramo usavršiti i u timovima naučiti bolje upravljati nekim manjim zadacima koji traže mnogo pažnje, sviđa nam se brzina kojom smo došli do sadašnje razine. Također se i diljenje znanja jako povećalo, a i timski je duh na zavidnoj razini. Agilni nas je pristup primorao da presložimo dosadašnji proces prioritiziranja, kroz odbor kojim je predstavljena cijela organizacija. Odbor vodi poslovna strana, a zadatak mu je da u organizaciju šalje prioritizirane zadatke. Odradili smo i reorganizaciju uredskog prostora prema novim timskim podjelama. Koji su sljedeći koraci u usvajanu agilnih metoda u Vašoj organizaciji? Mimo agilnih metoda, unutar tvrtke se osjeća želja za lean procesima. Kanbani niču u uredima i hodnicima kao gljive poslije kiše. To ćemo još snažnije podržati jer to je promjena dnevne radne kulture koju tražimo. Osjećamo se dovoljno zrelima da prilagodimo i našu formalnu organizaciju prema agilnoj i radimo na stvaranju nove generacije product ownera i product managera. Imate li neki savjet za druge organizacije koje planiraju slične tranzicije? Krenite! Agile je široka cesta zdravog razuma i u njemu ćete sigurno naći traku u kojoj se dobro osjećate. Mentalni i bihevioralni trening tijekom tranzicije uvijek je dobra stvar! predstavljamo partnere | agile42 zajednički rad na konzultantskim angažmanima i kontinuirano unaprjeđivanje svih uključenih kroz zajednički rad i razmjenu znanja i iskustava. Nedugo nakon realizacije partnerstva krenuli su i prvi konzultantski angažmani na kojima su naši i konzultanti agile42 radili zajedno. Iako svi projekti agilne tranzicije imaju isti cilj – uvođenje agilnih principa u organizaciju – njihova se implementacija razlikuje ovisno o poslovnoj domeni u kojoj organizacija funkcionira te o odabiru pilot-projekta. Pritom je zadatak coacha uvesti agilne principe u organizaciju i pomoći ljudima da te principe što brže prihvate i što jednostavnije primijene u svakodnevnom radu. Odabir pilota koji je usmjeren na razvoj softvera stavit će naglasak na tehničke prakse koje podupiru agilne principe. Takve prakse uključuju test- driven development, programiranje u paru, continuous integration i sl. Piloti koji su usmjereni na razvoj potpuno novog proizvoda suočavaju se s drugačijom vrstom izazova: kako u što kraćem vremenu naučiti dovoljno o korisnicima i njihovim potrebama da bi se izgradio proizvod koji će korisnici voljeti, a koji će organizaciji osigurati rast. Pritom se služe različitim tehnikama, od kojih je najpoznatija Lean Startup. Raznolikost organizacija i poslova kojima se one bave traže od coacheva širinu na tehničkoj i metodološkoj razini. Uza sve to, coachevi moraju imati i dobre vještine komunikacije, kako bi razumjeli izazove s kojima se korisnici suočavaju te im pomogli da dođu do rješenja. Edukacija u centru pažnje Osim zajedničkoga rada na projektima, partnerstvo je našim konzultantima omogućilo sudjelovanje u internim edukacijskim aktivnostima tvrtke agile42. Naši su konzultanti uključeni u službeni edukacijski program tvrtke agile42 u okviru kojega su svladali kompleksan tromjesečni program agile42 Certified Team Coach. S ponosom mogu reći da sam i sam dio toga tima. Spomenuti program unaprjeđuje vještine iz područja agile coachinga, ali i općenitog, sistemskoga coachinga. Iako se u oba slučaja radi o vrsti mentoriranja, ipak postoje suptilne razlike. Agile coachevi ujedno su i stručnjaci u svom području te se tijekom rada s članovima tima oslanjaju na postojeći metodološki radni okvir kao što je primjerice Scrum. U tom smislu aktivnosti agile coacheva variraju između mentoriranja i podučavanja. Sistemski coachevi s druge strane nisu stručnjaci u području u kojem pomažu članovima tima. Premisa sistemskoga coachinga jest da ljudi u sebi već imaju sve potrebno znanje, ali im je potrebno vodstvo da bi ga ispravno primijenili. Aktivnosti sistemskih coacheva fokusirane su na pomaganje članovima tima oko postavljanja vlastitih ciljeva, introspekcije i određivanja načina kako će te ciljeve ostvariti. Dobar sistemski coach pomaže članovima tima oko procesa postavljanja i postizanja ciljeva, ali svojim znanjima i iskustvima ne utječe na njihove odluke. U stvarnom životu, tijekom rada s projektnim timovima, konzultanti moraju koristiti obje vještine mentoriranja, ovisno o situaciji u kojoj se nalaze. Alberto Barroero corporate support director Intesa Sanpaolo Card Product Owner u akciji - objašnjava koji je cilj sljedećeg sprinta.

37 nadnaslov | rubrika Koliko je primjena lean i agile principa u skladu s današnjim modernim trendovima u bankarskoj industriji? Sve banke danas rade na pronalaženju novih načina rada: kako biti što bliži klijentima, jednostavniji, fleksibilniji, a u isto vrijeme zadovoljiti kompleksne regulatorne zahtjeve. U tom smislu primjena lean i agile principa u razvoju i implementaciji novih proizvoda i usluga može biti vrlo korisna. Fokus na vrijednost za klijenta, efikasnost i transparentnost u realizaciji usluga te poticanje inovativnosti u središtu su svakog razgovora o primjeni lean i agile principa. Baš zbog toga smatramo kako je primjena ovih principa itekako u skladu s današnjim trendovima u bankarskoj industriji. Koji su dijelovi Vaše organizacije uključeni u agilnu tranziciju i na koji način? U agilnu tranziciju uključili smo najviše rukovodstvo banke, dijelove sektora organizacije, dijelove IT-a te retaila. U ovom smo vrlo „svježi“ – tek pilotiramo metode na tri projekta. Bitno je reći da smo samoj tranziciji pristupili iterativno i inkrementalno. Naš tranzicijski tim vodi i prati učinke primjene pojedinih metoda koje pilotiramo. U hodu prilagođavamo tranzicijsku taktiku prema feedbacku koji dobivamo od naših timova. U pilote su uključeni timovi iz različitih sektora banke, pri čemu je svaki od timova izravno usmjeren na pripremu i isporuku vrijednosti za klijente. Dosadašnja nam iskustva kažu kako je orijentacija na multidisciplinarne samoorganizirajuće timove jedan od najvažnijih dobitaka koje smo iskusili, a svakako predstavlja odličan temelj za daljnje usvajanje lean i agile principa u cijeloj banci. Za koje agilne i lean principe i metode mislite da će donijeti najviše koristi Vašoj organizaciji i zašto? U području razvoja IT proizvoda i kvalitetne suradnje s korisnicima koristimo Scrum metodu. Formirali smo samoorganizirajuće timove koji u dvotjednim sprintovima inkrementalno isporučuju vrijednost za korisnika. Vrlo je bitna značajka ove metode da na kraju svakoga sprinta timovi prolaze kroz retrospektivu, identificirajući tako mjesta na kojima se njihovo funkcioniranje može i treba unaprijediti. Za takav način rada izuzetno je bitno da timovi imaju podršku rukovodstva u uklanjanju svih zapreka na koje nailaze. Ako takva podrška i komunikacija postoje, čitav sustav postaje tzv. learning organization, spremniji i brži u reakcijama na promjene u uvjetima poslovanja. U dijelu upravljanja portfeljom projekata započinjemo s primjenom Kanban metode, čiju vrijednost nalazimo u fokusiranosti na vizualizaciju svih jedinica posla, praćenju tzv. end-to-end efikasnosti kroz cijeli tijek vrijednosti u sustavu te upravljanju kapacitetima kroz koncept WIP (work in progress) limita. Primjenom Kanbana želimo dobiti kvalitetniji uvid u realizaciju elemenata našega portfelja projekata te unaprijediti planiranje bazirano na end-to-end metrikama. agile42 | predstavljamo partnere Edukacijski program tvrtke agile42 snažno se oslanja na praktični rad. Radeći u malim grupama i pod kontinuiranim mentorstvom iskusnih coacheva, polaznici nove vještine usvajaju uživo na zajedničkim radionicama, ali i kroz radne zadatke (domaće zadaće) koje u periodima između radionica moraju obaviti s vlastitim timovima. I puno puno komunikacije uživo Osim u samom edukacijskom programu, naši konzultanti sudjeluju i u redovnim događanjima tvrtke agile42 poput internih konferencija i coaching kampova. Takva događanja obično traju više dana tijekom kojih coachevi borave na izdvojenoj lokaciji. Neometani i potpuno fokusirani, coachevi prezentiraju i usvajaju nove tehnike rada s timovima, razmjenjuju iskustva s različitih projekata te zajedno rješavaju aktualne probleme. Naime svaka organizacije je posebna i ima svoje specifičnosti i izazove koje treba svladati. Neki su vezani uz organizacijsku kulturu dok su drugi više tehničke prirode. Upravo je stoga neprocjenjiva podrška toliko educiranih konzultanata koji na temelju vlastitog znanja i iskustva uvijek mogu ponuditi alternativni pogled na problem te potencijalno rješenje istoga. Wisdom of the crowd na djelu. Suradnja coacheva nije ograničena samo na edukacijske programe i interna događanja. Ona se događa Dijana Hrastović članica Uprave Zagrebačka banka kontinuirano putem redovnih telekonferencija i mailing lista kojima coachevi komuniciraju neovisno o svojoj lokaciji i vremenskoj zoni. Navedeni mehanizmi omogućuju svakom coachu da u bilo kojem trenutku zatraži, ali i ponudi pomoć kolegama koji se možda nalaze u sličnoj situaciji u kakvoj je i on nekad bio. U tom smislu i sami coachevi funkcioniraju kao pravi agilni tim: promovirajući raznolikost tvore multifunkcionalni tim koji je sposoban pronaći odgovor i dati smjernice u svakoj situaciji. Napravimo li u duhu agilnih metoda retrospektivu na kraju prve godine partnerstva, možemo sa zadovoljstvom zaključiti da smo zajednički, kao partneri uključeni u dvije velike agilne tranzicije, velik korak napravili i u području edukacije i razmjene znanja. Prostora za unaprjeđenje uvijek ima – vjerujte puno razmišljamo i radimo na tome – a izvrsna suradnja CROZ-a i agile42 daje nam sigurnost da ćemo i interno, ali i kod naših korisnika, uspješno kormilariti na kursu agilne tranzicije. Jer, kako ovdje kažemo, “agile nije odredište, agile je putovanje“. Planiranje sprinta i razjašnjavanje možebitnih nejasnoća.

2015. tehnologije i trendovi | komunikacijske vještine u svijetu IT-a Soft skills je pojam koji ste zasigurno čuli. U najširem smislu, označava vještine i ponašanja koje su nam potrebne da bismo komunicirali s drugima. U poslovnom kontekstu, u njih ulaze vještine interper- sonalne komunikacije, vođenja, motivacije i izgradnje timova, uvjeravanja, pregova- ranja i prezentiranja, ali i naše karakterne osobine, s kojima vrlo jako moduliramo sve ovo što smo spomenuli. Često ih povezujemo direktno s emocionalnom in- teligencijom, o kojoj možete više saznati u zasebnom okviru. Jedan moj kolega trener definira te vještine kao touchy feely side of business A. I tvrtke su svjesne utjecaja ovih vještina na svoj uspjeh. Više nego ikada, traže ljude izvrsnih komunikacijskih sposobnosti, s jako izraženim gorespomenutim vještinama. Jesu li IT-evci posebne biljke? Kao i naši konzultanti s početka priče, znamo da su komunikacijske vještine nužne jer se u velikoj mjeri upravo na njih oslanjamo u poslu. Ne možemo raditi sami, a većina nas to naravno niti želi – moramo komunicirati s kolegama, menadžerima, klijentima i svima drugima. Soft vještine potrebne su kako menadžeru koji vodi odjel s 50 ljudi tako i programeru koji 80 % svog vremena Soft skills & hard IT – komunikacijske vještine u svijetu IT-a Kakva je kvaliteta komunikacijskih vještina u IT zajednici? Prije nekoliko dana na tečaju poslovne komunikacije u konzaltingu, koji sam vodio za grupu mladih IT konzultanta, na samom sam ih početku upitao: “Na temelju vašeg iskustva, koliko je za uspjeh u vašem poslu bitno stručno znanje, a koliko komunikacija?“ U prosjeku su odgovorili – oko 50 %. Možemo li tih toliko bitnih 50 % naučiti? provede kucajući kod (ostalih 20 % je dakako komunikacija). U realnosti nema mjesta stereotipima o IT-evcima i njihovoj posebnoj komunikaciji. Postoji par specifičnosti, ali ima ih svaka struka. Jedna od odlika inženjerskog mindseta je jaka usmjerenost na zadatke i rješavanje problema. Zbog te snažne usmjerenosti inženjer će ponekad radije preskočiti odnosni aspekt poslovanja. Radije će se odmah baciti na zadatak – šarafljenje sustava da radi kako on smatra da je najbolje – nego se baviti dugotrajnim dogovorima oko toga što zapravo korisnik želi, osobito ako smatra da to što želi nije najbolje moguće rješenje iz njegove perspektive. Ovdje zapravo govorimo o osnovnoj razlici između mindseta inženjera i mindseta konzultanta. Druga je specifičnost sklonost prema tehničkim informacijama. Puno sam puta čuo od inženjera, na treningu prezentacijskih vještina kad sam tražio da prezentiraju ne samo karakteristike proizvoda ili usluge nego i dobrobiti za publiku, neku verziju rečenice: „Ja ću dati informacije, a ljudi će sami odlučiti“. To s jedne strane gradi autentičnost u komunikaciji, ali i u tome možemo pretjerati jer sirova informacija nije bit komunikacije. Bit kvalitetne komunikacije jest prenijeti poruku drugoj strani njezinim jezikom, imajući na umu situaciju i njezine potrebe te reći svoje mišljenje i stavove i vidjeti kako to pridonosi stavovima drugih, a sve to kako bi drugi mogli puno lakše razumjeti ono što im želimo reći. To su neke specifičnosti, ali vratimo se natrag u ono što je univerzalno ljudski, nevezano za struku. Svatko od nas ima duboko usađenu potrebu Komunikacijski stilovi Visoka socijalnost Niska socijalnost Emotivni Podržavajući Direktivni Analitički Niska dominacija Visoka dominacija Model komunikacijskih stilova otkriva različite načine komuniciranja, daje teorijsku podlogu za neke upitnike ličnosti, ali i znanje o kvalitetnoj komunikaciji sa svakim pojedinim stilom. Piše: Goran Kelečić

39 komunikacijske vještine u svijetu IT-a | tehnologije i trendovi za samorealizacijom, poštovanjem, autonomijom, smislom te da budemo dobri u onome što radimo. Nitko nije iznimka. Komunikacija je osnovno oruđe s kojim to postižemo, dijeljenjem ideja i informacija, uključivanjem i uvjeravanjem drugih, trudeći se da stvorimo nešto novo, a radno je mjesto poligon na kojem djelujemo, provodeći tamo skoro pola svojeg budnog vremena. Može li se komunikacija naučiti? Dobra je vijest da soft skills možemo trenirati i naučiti. Trening treba pokazati kroz teoriju kako neka vještina zaista funkcionira, pokazati što je učinkovito iskazivanje te vještine na praktičnim primjerima iz prakse, dati osobi priliku da sama sebe analizira kroz refleksiju i razne upitnike, staviti je u simuliranu situaciju koja stimulira razvoj vještine. Praksa je tu iznimno bitna. Ako treniramo prezentiranje ili pregovaranje, nećemo puno dobiti od pričanja o tome, trebamo prezentirati i pregovarati. Ako treniramo vještine asertivne komunikacije, moramo stvoriti što realniju situaciju u kojoj čak postoji konflikt kako bi osoba mogla dati sve od sebe. Sve to mora biti popraćeno kvalitetnom povratnom informacijom iz koje osoba uviđa kako napreduje. Ukratko, moramo joj dati priliku da isproba nešto novo i sama zaključi da Koliko ste emotivno inteligentni? Jaka emotivna inteligencija po mnogima je temelj zdrave komunikacije. Ovaj jednostavni model objašnjava osnovna područja emotivne inteligencije. ŠTO VIDIM ŠTO RADIM OSOBNE KOMPETENCIJE samosvjesnost samoregulacija SOCIJALNE KOMPETENCIJE socijalna svjesnost upravljanje odnosima Samosvjesnost – poznavanje vlastitih emocija, snaga, slabosti, motivacije, vrijednosti i ciljeva. Samoregulacija – kontrola ili preusmjeravanje nepoželjnih emocija i impulsa te mogućnost prilagodbe okolnostima, sposobnost promišljanja prije reakcije. Socijalna svjesnost – mogućnost razumijevanja emocija drugih, sposobnost promjene i prilagodbe komunikacije sukladno tome, mogućnost empatije. Upravljanje odnosima – socijalne vještine, mogućnost izgradnje odnosa i traženja zajedničkih pogleda na situacije. Daniel Goleman, jedan od najpoznatijih autora koji pišu o emocionalnoj inteligenciji, koristi sličan model, a dodatno na svakom od područja uvodi kompetencije koje nisu talenti koji su nam urođeni, nego vještine koje je moguće naučiti i razviti. Samim time i uspješna se komunikacija može razviti. promjenu želi. I tek se onda događa promjena. Što možemo naučiti? U poslovnoj komunikaciji, teme koje su temelj učinkovite komunikacije tiču se prepoznavanja i razumijevanja motivacije drugih, prepoznavanja komunikacijskih stilova i prilagodbe vlastite komunikacije (v. okvir), aktivnog slušanja, davanja povratne informacije, asertivnog stila komunikacije, neverbalne komunikacije, upravljanja konfliktima, razvoja povjerenja, uvjerljivog komuniciranja i drugih. Kad to ovako nabrojimo, zvuči jednostavno, zar ne A? Kad to savladamo, dolazimo i do područja prezentiranja i javnoga govorništva. Svi smo puno puta bili udavljeni, a malo puta zadivljeni. Prezentacija je vrlo širok pojam. Svaki sastanak, interni ili eksterni, svaki poslovni susret zapravo je prezentacija u kojoj želimo učinkovito prenijeti poruke i izgraditi nešto novo i bolje. Osoba koja je tu učinkovita, jasna, precizna, uvjerljiva i kroz sve to zanimljiva imat će puno bolje poslovne rezultate od one koja nije – matematika je tu jasna. Dobra je vijest da se sve to može naučiti. Trebali bismo spomenuti i vještine vođenja i motivacije. Realnost većine ljudi koji su se našli na bilo kojoj poziciji koja to zahtijeva jest da im nitko nikada nije rekao kako se to radi. Neki se snalaze sasvim dobro, ali svi znamo da nekima treba malo pomoći A. Osobine lidera, vlastita strategija i vizija vođenja kao discipline, situacijsko vođenje, stilovi vođenja, teorija i praksa motivacije na radnom mjestu, davanje povratne informacije zaposlenicima i postavljanje očekivanja samo su neke od tema koje bi svaki lider trebao dobro savladati. Kamo dalje? Kako Gartnerov analitičar Jack Santos kaže, najveći problem IT ljudi nije manjak ideja ili strasti, nego moć uvjeravanja okoline u te ideje. Osjećate potrebu za učinkovitijom komunikacijom? Edukacija je dobar prvi korak u tom smjeru. Soft skills edukacija u CROZ-ovu edukacijskom centru CROZ-ov edukacijski centar nudi nekoliko izvrsnih tečajeva iz ove domene. Pronađite više informacija na www.croz.net/edukacija • Poslovna komunikacija • Prezentacijske vještine i javni nastup • Komunikacija u konzaltingu • Strategija i taktika prodaje • Vođenje i motivacija zaposlenika • Učinkovito upravljanje vremenom • Uspješno pregovaranje • Asertivna komunikacija i upravljanje konfliktima • Social networking u praksi

2015. rubrika | nadnaslov tehnologije i trendovi | tehnološki radar Ova verzija radara vraća nas opet prema Javi kao bazi za dobar dio onoga što radimo. U radar uvodimo nekoliko novina u sve tri kategorije i sve nam se ovoga puta stvarno čine zanimljivima i potencijalno korisnima. I dalje pratimo naše omiljene tehnologije i prakse te ih nadograđujemo novim dodacima i konceptima. Programski jezici Java doživljava novu mladost s verzijom osam. Opet je na vrhu TIOBE indeksa, a nove njegove značajke stavljamo u središnju zonu našeg radara. Mogućnost funkcijskog programiranja putem lambda izraza i streamova je naravno najveći korak u Java svijetu u posljednjih deset godina, ali jako nam se sviđa i uvođenje podrazumijevanih implementacija u sučelja (default methods), novi paket java.time, pametnije konkurentno programiranje s paralelnim streamovima i kolekcijama, te mnoga druga unaprjeđenja. Googleov Go dokazao se kao zreo jezik na našim omiljenim platformama/ alatima Docker i Packer. TypeScript nam je privukao pažnju kad je objavljeno kako Tehnološki radar Pišu: Ivan Krnić i Hrvoje Šimić će se framework Angular 2 bazirati na ovoj objektno-orijentiranoj nadogradnji na JavaScript. Pozorno pratimo i evoluciju osnovnog JavaScripta s novim standardom ECMAScript 6. U verziji 6, Sencha je integrirala svoj Touch framework u Ext JS i sad nudi jedinstveni framework za razvoj aplikacija za sve vrste uređaja, od smartphonea do desktopa. Platforme i alati Velike količine podataka zahtijevaju i nove alate. Počeli smo koristiti Apache Spark kao platformu za razvoj podatkovno intezivnih aplikacija koje se dobro skaliraju, a sviđa nam se što je programiranje u Scali s njim efikasno i intuitivno. Čini se da je odlična platforma za napredna rješenja koja žele koristiti metode strojnog učenja i obrade u stvarnom vremenu. U istom nizu spomenut ćemo i Spring Cloud projekt koji pomaže razvoj distribuiranih sustava, a u sklopu kojega je Spring Cloud Data Flow redizajn Spring XD-a, projekta koji već neko vrijeme pratimo, a koji je namijenjen pojednostavljivanju razvoja aplikacija za Big Data. Metodologije i prakse Agilni principi univerzalno su primjenjivi na različite timove u različitim situacijama. U zadnje vrijeme radimo i s timovima koji ne razvijaju programski kod nego osmišljavaju novi proizvod. Takvi se timovi suočavaju s drugačijom vrstom izazova: kako u što kraćem vremenu naučiti dovoljno o korisnicima i njihovim potrebama da bi se izgradio proizvod koji će korisnici voljeti, a koji će organizaciji osigurati rast. Lean Startup je tehnika koja odgovara na točno takve izazove promovirajući postavljanje hipoteza o produktu i izradu minimalnog produkta dovoljnog za brzi ciklus učenja i validiranja postavljenih hipoteza. Sličan pristup donosi i Design thinking, metodologija sistematiziranog rješavanja problema. Stoga ove dvije metodologije premijerno stavljamo u naš radar. Agilni principi te sve tehničke i organizacijske prakse koje ih podupiru i dalje su snažno u fokusu. Njihovu primjenu planiramo i nadalje, kako interno, tako i u suradnji s korisnicima. Pola je godine prošlo od našeg zadnjeg tehnološkog radara. Pogledajte čime smo se u međuvremenu bavili, koje smo tehnologije i metodologije proučavali, u koje smo se zaljubili, a od kojih smo putem i odustali...

nadnaslov | rubrika Apache Camel Značenje boja PRIMIJENITI PILOTIRATI PROCIJENITI
PROMIJENITI Play Akka Scala FreeMarker JSF JPA ClearQuest TypeScript SemanticUI Apache Spark Webpack Vagrant Siesta Hazelcast Ext JS 6 Spray JSP BPEL GWT Deployit OrientDB TorqueBox Azul Zing Jawr OpenShift Ansible Application as a service (Meteor, deployd) MySQL Ant CVS WS-* Ivy TDD Kanban Infrastructure automation Continuous integration Asynchronous/ Responsive architecture Model driven development Structured logging Immutable arhitecture CQRS Fully stateless architectures I only do X (X { Java, CSS, JavaScript, SQL, ...}) Manual testing No performance tracking Waterfall Lean/Agile values, principles and methods Groovy JavaScript gradle Docker Camunda Twitter Bootstrap Java extjs HTML5 Spring Framework Thymeleaf Xtend React D3.js Less Sass AngularJS Swift Skriptni jezici Java Nashorn Quartz OSGi Apache Axis Hadoop Cassandra Grails Git Alfresco Selenium Maven WebSphere Liberty Profile Structr Puppet Chef NodeJs CloudFoundry IBM BlueMix Packer Geb Wro4j Redis UrbanCode uDeploy Event sourcing Impact mapping Documentation in proprietary/ binary formats Apache Camel Spock Spring Boot IntelliJ IDEA ElasticSearch/Kibana/ Logstash MongoDB Activiti NoEstimates Continuous delivery Continuous deployment Lean Startup Nova stavka Prišao bliže centru Udaljio se od centra tehnološki radar | tehnologije i trendovi Neo4J rabbitmq Reactive Systems Design Thinking WebSphere App Server < 8.5 Spring Integration ATDD Hawt.io Orientdb OpenStack Vaadin Polymer Hazelcast FYI by CROZ / broj 19 / studeni 2015. | 41 Spring Data Spring Cloud Go

2015. reportaže | B2B Run Epidemija zvana trčanje već se neko vrijeme nezaustavno širi među CROZ-ovcima. Nije sve započelo 17. rujna, čak niti mjesec dana ranije kada smo dobili upit želimo li sudjelovati na utrci B2B Run – to naše trkačko ludilo seže malo dalje u prošlost. Davne 2011., pod geslom „Malo znoja, puno zabave“, održan je naš prvi CROZ Run, sada već tradicionalno druženje na Bundeku. Red bicikliranja, red trčanja, red piva i roštiljanja, puno zabave i dobre energije uvijek su bili i jesu garancija dobroga provoda. Stoga kada smo trebali odlučiti o sudjelovanju na utrci nije bilo nikakve dvojbe. Timski duh i dobra volja (uz kotizaciju A) bili su jedini preduvjeti za dolazak. Naših 45 km nakon posla Prva utrka u kojoj su snage odmjerili zaposlenici tvrtki iz cijele Hrvatske održana je 17. rujna u Maksimiru. Provjerite kako je protekao cijeli događaj i jesmo li svi, ili barem netko, preživjeli. Piše: Antonija Kujundžić Dvije-tri o samoj utrci... U organizaciji Run&Treka Maksimir je to popodne ugostio prvu utrku rezerviranu samo za zaposlenike hrvatskih tvrtki. I mlado i staro, i muško i žensko, svi koji imalo drže do trčanja dignuli su se iz svojih uredskih stolica, obukli najreprezentativnije kratke hlače i tenisice te se parkirali na velik maksimirski travnjak nestrpljivo očekujući početak utrke. Hrvatski Telekom, PBZ Invest, Combis, APIS-IT i Sedam IT samo su neka od poznatih imena čiji su predstavnici hrabro odlučili biti dio cijele priče. Uslijedilo je grupno zagrijavanje. Svi su poslušno skakutali, mahali nogicama i ručicama, činili sve ne bi li što bolje zagrijali svoje uspavane zglobove. Na znak voditelja više od 1000 šarenih majica stalo je na start. Znali smo da nas čeka pet kilometara, podijeljenih u dva kruga, dvije uzbrdice i nizbrdice i ništa se nije činilo strašno, čak niti neočekivanih 30 °C u zraku. Mi iz CROZ-a bili smo odlučni u namjeri da se pokažemo u najboljem svjetlu, stoga smo utrku započeli, kako drugačije nego nadobudnim šprintom. Pojurili smo niz stazu kao da nas već iza sljedećeg ugla čeka cilj. U toj silnoj prašini teško da se moglo išta vidjeti, ali se zato imalo što čuti. Smijeh, galama i škripanje šljunka pod teretom gomile tenisica, praćeni navijačkim uzvicima „Bravooo! Idemooo!“, dali su vjetar u leđa silnoj gomili. S prvim kilometrom naše široke osmijehe i veselo skakutanje zamijenila su znojna lica nešto drugačije boje. Samo su najbrži nastavili bacati noge daleko naprijed, a mi ostali, kao ribe na suhom, nastavili smo svoju borbu. Prošli smo prvi krug, demotivirajući prolazak kroz vrata koja će se tek za dva i pol kilometra zvati cilj. Kraj utrke bio je daleko ispred nas i trebalo je nekako Zajedničko zagrijavanje CROZ-ovaca

43 B2B Run | reportaže ispuniti to vrijeme. Poznata trkačka igra „monolog sa samim sobom“ nametnula se kao jedini logičan izbor. Znate onu igru kada vodimo žustru raspravu u svojoj glavi? Za početak se malo uvjeravamo da je OK ako odustanemo, zatim si postavljamo red pitanja „Što je meni ovo trebalo?“, te se istovremeno bodrimo („Možeš ti to!“) i kudimo („Baš ti je trebala sva ona hrana prije utrke!“). Olovne noge pregazile su i zadnju uzbrdicu, ni rasprava u glavi još nije bila dovršena kada je veseli glas voditelja objavio da se bliži kraj. Ponosna lica jurila su kroz cilj. Okupani znojem znali smo da smo postigli nešto veliko za sebe i našoj sreći nije bilo kraja. Izjave sudionika Vedrana Miholić CROZ Manija trčanja se polako ali sigurno razvija u CROZ-u još od 2011., kada smo organizirali prvi CROZ Run koji je okupio široku lepezu trkača: od danas već zvijezda Business Runa do onih koji su za taj događaj posuđivali tenisice jer im sport kao koncept nije bio blizak. Kako je u posljednje vrijeme ženski nogometni turnir malo pojeo kapacitete za organizaciju sličnih evenata, odlično nam se posložilo da naša ekipa nastupi na Business Runu. Da smo imali raniju spoznaju o eventu sigurno bismo se i ozbiljnije pripremili, održali izbore za selektora, zabranili prekovremeni rad natjecateljima, uveli zdraviju dostavu hrane i obavezan carbo loading... No sve je nekako bilo u zadnjem trenu, a opet rezultat je vanserijski. Šalu na stranu, ali zaista smo jako ponosni na naš tim, a koncept utrke jako nam se sviđa jer unosi timski duh u trčanje, koje je prije svega jedna sjajna individualna disciplina koja održava balans i harmoniju tijela i duha. Petar Zrinščak CROZ Bilo je izvrsno iskustvo, mnoštvo prijatelja iz IT svijeta, velika gužva i dobra atmosfera. Čak ni visoka temperatura i brdovita staza nisu pokvarili dojam utrke. Nadam se da će prijeći u tradiciju. Po završetku utrke maksimirsku livadu preplavili su ljudi okrunjeni svojim finišerskim medaljama. Potom je uslijedila prava nagrada za izgladnjele trkače: After Run Party s roštiljem i obilnom količinom piva. Ako ni zbog čega drugoga, zbog toga je vrijedilo trpjeti. A Nakon dobre hrane uslijedila je i dodjela nagrada: prvo pojedinačnih, a onda i ekipnih. Najbrži trkač bio je zaposlenik Microlinea Gordan Petković, a u ženskoj konkurenciji Mia Pamuković iz Allianza. RAPTOR d.o.o, KONČAR Institut za elektrotehniku d.d. i Atlantic Grupa d.d. bili su pobjednici u kategorijama malih, srednjih i velikih tvrtki. CROZ-ova deveteročlana reprezentacija našle se na postolju i ponosno preuzela nagradu za 2. mjesto u kategoriji srednjih poduzeća. Nije mala stvar nakon dugog radnog dana ukupno istrčati 45 km. Pobjeđuje onaj koji izdrži Neki od nas su taj dan oborili osobne rekorde, neki su mjesece treniranja okrunili završetkom prve utrke, a neke će trkačka groznica tek primiti. Nevažno kojoj smo grupi pripadali jer je svatko od nas pri ulasku u cilj bio pobjednik. Broj prijeđenih kilometara bio je potpuno nevažan. Bili smo dovoljno jaki i uporni, ustrajali smo kada je bilo najteže, gutajući prašinu i kilometre ispred nas, i to je ono što se računa. Timski duh i dobra atmosfera pratili su cijelu utrku CROZ-ov trkački tim (Tomislav Majdančić, Vedrana Miholić, Krešimir Musa, Josip Osrečki, Darko Špoljarić, Petar Zrinščak, Dejan Cepetić, Vjekoslav Jadrešić, ovoga puta u ulozi trenera i podrške, moja malenkost i Dino Jurina) osvojio je 2. mjesto u kategoriji srednjih poduzeća.

IZDVAJAMO IZ AKTUALNIH TEČCAJEVA: LEARN@CROZ kontaktirajte nas na [email protected] IBM
BUSINESS PROCESS MANAGER (BPM) UVOD U AGILNI PRISTUP RAZVOJU SOFTVERA RAzvoj mobilnih aplikacija (ios i android) spring framework RAzvoj rješenja nad alfresco ECm sustavima Mentoring i coaching essentials of IBM rational performance tester certified SCRUM PRODUCT OWNER (agile42) management 3 . 0 (jurgen appelo) TEČAJEVI PO MJERI

FYI by CROZ - broj 19

FYI by CROZ - broj 19

More Decks by Tvrtka CROZ

Other Decks in Technology

Featured

Transcript