Jezični savjeti

Transcript

1. Nives Opačić Nives Opačić
2. bih / bi bih / bi Što je točno? Što je točno? • Ja bih željela. Ja bih željela. ili: ili: • Ja bi željela. Ja bi željela. Točno je: Točno je: • Ja Ja bih bih željela. željela. Zašto? Zašto? • Oblici aorista glagola biti: Oblici aorista glagola biti: ja ja bih bih mi mi bismo bismo ti ti bi bi vi vi biste biste on,ona,ono on,ona,ono bi bi oni oni bi bi Dakle,nije dobro: Dakle,nije dobro: • Mi bi mijenjali plan. Mi bi mijenjali plan. • Vi bi htjeli putovati. Vi bi htjeli putovati. nego: nego: • Mi bismo Mi bismo mijenjali plan. mijenjali plan. • Vi biste Vi biste htjeli putovati. htjeli putovati.
3. biti će / bit će biti će / bit će Što je točno? Što je točno? • Marko će biti na moru do Marko će biti na moru do subote. subote. ili ili • Biti će na moru do subote. Biti će na moru do subote. ili: ili: • Bit će na moru do subote. Bit će na moru do subote. Točno je i: Točno je i: • Marko će biti Marko će biti na moru do na moru do subote. subote. i: i: • Bit će na moru Bit će na moru do subote. do subote. • Zašto? Zašto? • Ako se glagolska enklitika ću, Ako se glagolska enklitika ću, ćeš, će... u tvorbi futura I. nađe ćeš, će... u tvorbi futura I. nađe ispred ispred infinitiva, on ostaje infinitiva, on ostaje nepromijenjen. Ako se infinitiv nepromijenjen. Ako se infinitiv nađe ispred te enklitike, otpada nađe ispred te enklitike, otpada krajnje i u infinitivu. krajnje i u infinitivu. Dakle,nije dobro: Dakle,nije dobro: • Uživati će. Vratiti će se. Uživati će. Vratiti će se. Nego: Nego: • Uživat će. Vratit će se. Uživat će. Vratit će se.
4. pišemo zadaćnicu / pišemo zadaćnicu / pišemo zadaću pišemo zadaću Što je točno? Što je točno? • Sutra pišemo školsku Sutra pišemo školsku zadaćnicu zadaćnicu iz hrvatskoga. iz hrvatskoga. ili: ili: • Sutra pišemo školsku Sutra pišemo školsku zadaću zadaću iz hrvatskoga. iz hrvatskoga. Točno je: Točno je: • Sutra pišemo školsku Sutra pišemo školsku zadaću zadaću iz hrvatskoga. iz hrvatskoga. Zašto? Zašto? • Zadaćnica je bilježnica, teka u Zadaćnica je bilježnica, teka u koju se pišu školske zadaće, koju se pišu školske zadaće, pismeni radovi. pismeni radovi. Dakle: Dakle: • Dovršite Dovršite zadaće zadaće i i zatvorite zatvorite zadaćnice zadaćnice! !
5. brodom / s brodom brodom / s brodom Što je točno? Što je točno? • Vožnja s brodom bila Vožnja s brodom bila je naporna. je naporna. ili: ili: • Vožnja brodom bila je Vožnja brodom bila je naporna? naporna? Točno je: Točno je: • Vožnja brodom bila je Vožnja brodom bila je naporna. naporna. Zašto? Zašto? • Ako instrumentalom Ako instrumentalom izražavamo izražavamo sredstvo sredstvo, ne , ne upotrebljavamo prijedlog upotrebljavamo prijedlog s s. . Dakle,nije dobro: Dakle,nije dobro: • Vozimo se s vlakom. Vozimo se s vlakom. Vozimo se s tramvajem. Vozimo se s tramvajem. nego: nego: • Vozimo se vlakom. Vozimo se vlakom. Vozimo se tramvajem. Vozimo se tramvajem.
6. koji / kojega koji / kojega Što je točno? Što je točno? • To je film To je film koji koji svakako svakako vrijedi vidjeti. vrijedi vidjeti. ili: ili: • To je film To je film kojeg kojeg svakako svakako vrijedi vidjeti. vrijedi vidjeti. Točno je: Točno je: • To je film To je film koji koji svakako svakako vrijedi vidjeti. vrijedi vidjeti. Zašto? Zašto? • Uz imenice muškoga roda Uz imenice muškoga roda koje znače što neživo koje znače što neživo nominativ i akuzativ oblikom nominativ i akuzativ oblikom se podudaraju. se podudaraju. Dakle, ne: Dakle, ne: • To je prijedlog kojega treba To je prijedlog kojega treba razmotriti. razmotriti. nego: nego: • To je To je prijedlog koji prijedlog koji treba treba razmotriti. (NEŽIVO!) razmotriti. (NEŽIVO!) Ali, dobro je: Ali, dobro je: • To je To je čovjek kojega čovjek kojega smo smo zaposlili. (ŽIVO!) zaposlili. (ŽIVO!)
7. da / s namjerom da da / s namjerom da Što je bolje? Što je bolje? • Učinio je to s Učinio je to s namjerom da se namjerom da se istakne. istakne. ili: ili: • Učinio je to da se Učinio je to da se istakne. istakne. Bolje je: Bolje je: • Učinio je to da se Učinio je to da se istakne. istakne. Zašto? Zašto? • Spomenuta rečenica već je Spomenuta rečenica već je namjerna (radi čega?, zašto?, namjerna (radi čega?, zašto?, s kojom svrhom?, s kojom s kojom svrhom?, s kojom namjerom) i to izriče namjerni namjerom) i to izriče namjerni veznik,u ovom slučaju veznik,u ovom slučaju da da Dakle, nije potrebno: Dakle, nije potrebno: • Seljaci čiste korov s Seljaci čiste korov s namjerom da pripreme zemlju namjerom da pripreme zemlju za poljske radove. za poljske radove. Dostatno je: Dostatno je: • Seljaci čiste korov da Seljaci čiste korov da pripreme zemlju za poljske pripreme zemlju za poljske radove. radove.
8. obzirom da / s obzirom na to obzirom da / s obzirom na to da / s obzirom da da / s obzirom da Što je točno? Što je točno? • S obzirom da S obzirom da ste ste prekršili propis... prekršili propis... • Obzirom da Obzirom da ste prekršili ste prekršili propis... propis... • S obzirom na to S obzirom na to da ste da ste prekršili propis... prekršili propis... Točno je: Točno je: • S obzirom na to S obzirom na to da ste da ste prekršili propis... prekršili propis... Zašto? Zašto? • Izričaj glasi: Izričaj glasi: s obzirom na s obzirom na, , no ako se objekt ne javlja no ako se objekt ne javlja (kao u navedenim (kao u navedenim primjerima), prije zavisne primjerima), prije zavisne rečenice ubacuje se rečenice ubacuje se to to. . Dakle: Dakle: • S obzirom na okolnosti, s S obzirom na okolnosti, s obzirom na uvjete... obzirom na uvjete... • Ali: Ali: • S obzirom na to S obzirom na to da ste da ste prekršili propis... prekršili propis...
9. definitivno definitivno Što je dobro? Što je dobro? • On je definitivno On je definitivno najpametniji učenik u najpametniji učenik u razredu. razredu. ili: ili: • On je najpametniji On je najpametniji učenik u razredu. učenik u razredu. Dobro je: Dobro je: • On je najpametniji On je najpametniji učenik u razredu. učenik u razredu. Zašto? Zašto? • Sklopovi poput Sklopovi poput definitivno najpametniji definitivno najpametniji nastali su oponašanjem engleskog nastali su oponašanjem engleskog jezika. jezika. • Prilog Prilog definitivno definitivno znači znači konačno, konačno, zaključno, završno,zauvijek zaključno, završno,zauvijek (ne (ne pristaje u spomenutu rečenicu, to je pristaje u spomenutu rečenicu, to je tek uvezena poštapalica) tek uvezena poštapalica) Znači,ne treba reći ni: Znači,ne treba reći ni: • To je bila To je bila definitivno definitivno loša loša odlika. (bolje: odlika. (bolje: u svakom u svakom pogledu pogledu) ) • To To definitivno definitivno nije moj izbor. nije moj izbor. (Bolje: (Bolje: nipošto nipošto) )
10. dizel-gorivo / dizelsko gorivo dizel-gorivo / dizelsko gorivo Što je bolje? Što je bolje? • Poskupjelo je Poskupjelo je dizel-gorivo. dizel-gorivo. ili: ili: • Poskupjelo je Poskupjelo je dizelsko gorivo. dizelsko gorivo. Bolje je: Bolje je: • Poskupjelo je Poskupjelo je dizelsko gorivo. dizelsko gorivo. Zašto? Zašto? • Ako u sklopu dviju imenica Ako u sklopu dviju imenica prva ostaje nesklonjiva, bolje prva ostaje nesklonjiva, bolje je od nje načiniti pridjev kad je je od nje načiniti pridjev kad je to moguće to moguće Znači: Znači: • od bejzbol-palice bolja je od bejzbol-palice bolja je bejzbolska palica bejzbolska palica ili palica za ili palica za bejzbol,od lož-ulja bolje je bejzbol,od lož-ulja bolje je loživo loživo ulje ulje ili ulje za loženje ili ulje za loženje Isto tako: Isto tako: • dizelski motor i dizelsko gorivo dizelski motor i dizelsko gorivo
11. vaterpolo dvoboj / vaterpolo dvoboj / vaterpolski dvoboj vaterpolski dvoboj • Što je točno? Što je točno? • U nedjelju se održava U nedjelju se održava vaterpolski vaterpolski dvoboj između dvoboj između Mladosti i Juga. Mladosti i Juga. ili: ili: • U nedjelju se održava U nedjelju se održava vaterpolo vaterpolo dvoboj između dvoboj između Mladosti i Juga. Mladosti i Juga. Točno je: Točno je: • U nedjelju se održava U nedjelju se održava vaterpolski vaterpolski dvoboj između dvoboj između Mladosti i Juga. Mladosti i Juga. Zašto? Zašto? • Ako se od imenice može učiniti Ako se od imenice može učiniti pridjev, u hrvatskome je bolje pridjev, u hrvatskome je bolje izraziti se na taj način. Ne treba izraziti se na taj način. Ne treba oponašati konstrukcije stranih oponašati konstrukcije stranih jezika. jezika. Dakle: Dakle: vaterpolski dvoboj, vaterpolski dvoboj, vaterpolska utakmica, vaterpolska utakmica, kao što je, uostalom, i kao što je, uostalom, i nogometni dvoboj, nogometni dvoboj, nogometna utakmica. nogometna utakmica.
12. donešen / donesen donešen / donesen Što je točno? Što je točno? • Jučer je donešen Jučer je donešen novi zakon o radu. novi zakon o radu. ili: ili: • Jučer je donesen Jučer je donesen novi zakon o radu. novi zakon o radu. Točno je: Točno je: • Jučer je donesen Jučer je donesen novi zakon o radu. novi zakon o radu. Zašto? Zašto? • Glagol donijeti može imati dva Glagol donijeti može imati dva lika za glagolski pridjev trpni: lika za glagolski pridjev trpni: stariji oblik stariji oblik donijet donijet i danas i danas uobičajen uobičajen donesen donesen. Oblik . Oblik donešen donešen ne ulazi u hrvatski ne ulazi u hrvatski standardni jezik. standardni jezik. Dakle, nije dobro reći: Dakle, nije dobro reći: • Donešen je zakon. Donešen je zakon. nego: nego: • Donesen je zakon. Donesen je zakon. • Donesena je odluka. Donesena je odluka.
13. dva / dvaju (dvije / dviju) dva / dvaju (dvije / dviju) Što je točno? Što je točno? • Održava se šahovski Održava se šahovski turnir dva grada. turnir dva grada. ili: ili: • Održava se šahovski Održava se šahovski turnir dvaju gradova. turnir dvaju gradova. Točno je: Točno je: • Održava se šahovski Održava se šahovski turnir dvaju gradova. turnir dvaju gradova. Zašto? Zašto? • Brojevi su promjenljive Brojevi su promjenljive riječi pa ih treba sklanjati. riječi pa ih treba sklanjati. Genitiv broja dva glasi Genitiv broja dva glasi dvaju. dvaju. Dakle: Dakle: • Prijateljska utakmica Prijateljska utakmica dvaju klubova dvaju klubova pamtit će pamtit će se po sjajnim zgodicima. se po sjajnim zgodicima. • Predstavnici Predstavnici dviju dviju zemalja zemalja potpisali su potpisali su sporazum. sporazum.
14. jedanputa / jedanput jedanputa / jedanput Što je točno? Što je točno? • Jedanputa smo bili u Jedanputa smo bili u Crikvenici. Crikvenici. ili: ili: • Jedanput smo bili u Jedanput smo bili u Crikvenici. Crikvenici. Točno je: Točno je: • Jedanput Jedanput smo bili u smo bili u Crikvenici. Crikvenici. Zašto? Zašto? • Uz redne brojeve, zamjenice i uz Uz redne brojeve, zamjenice i uz izraz izraz jedan jedini jedan jedini upotrebljava se upotrebljava se put put, npr. prvi put, svaki put, , npr. prvi put, svaki put, jedan jedini put. jedan jedini put. • I uz jedan dobro je upotrijebiti I uz jedan dobro je upotrijebiti put, a ne put, a ne dvojinu dvojinu puta puta. . (jedanput) (jedanput) Dakle: Dakle: • Jedanput Jedanput smo posjetili smo posjetili Opatiju i odlučili smo Opatiju i odlučili smo doći još koji put. doći još koji put.
15. sve / svih sve / svih Što je točno? Što je točno? • Pozdravljam Pozdravljam sve sve u u studiju. studiju. ili: ili: • Pozdravljam Pozdravljam svih svih u u studiju. studiju. Točno je: Točno je: • Pozdravljam Pozdravljam sve sve u u studiju. studiju. Zašto? Zašto? • Zato što akuzativ Zato što akuzativ neodređene zamjenice neodređene zamjenice svi svi glasi: glasi: sve sve. . • Podsjetimo se: svi, svih, Podsjetimo se: svi, svih, svima, sve itd. svima, sve itd. Dakle,ne: Dakle,ne: • Svih vas vidim. Svih vas vidim. • Svih nas je razočarao Svih nas je razočarao. . nego: nego: • Sve Sve vas vidim. vas vidim. • Sve Sve nas je razočarao. nas je razočarao.
16. (vi u) svojoj / (vi u) vašoj (vi u) svojoj / (vi u) vašoj Što je točno? Što je točno? • U svojoj knjizi pišete U svojoj knjizi pišete o moru. o moru. ili: ili: • U vašoj knjizi pišete U vašoj knjizi pišete o moru. o moru. Točno je: Točno je: • U U svojoj svojoj knjizi pišete knjizi pišete o moru. o moru. Zašto? Zašto? • Povratno-posvojna Povratno-posvojna zamjenica zamjenica svoj svoj ista je za ista je za sva lica jednine i sva lica jednine i množine ako se radnja množine ako se radnja vraća na isti subjekt. vraća na isti subjekt. Dakle, nije dobro: Dakle, nije dobro: Ja u mojoj knjizi, ti u tvojoj Ja u mojoj knjizi, ti u tvojoj itd. itd. nego: nego: • Ja u svojoj, ti u svojoj, mi Ja u svojoj, ti u svojoj, mi u svojoj... u svojoj...
17. putem / putom putem / putom Što je točno? Što je točno? • Za onim putem nalazi Za onim putem nalazi se koliba. se koliba. ili: ili: • Za onim putom nalazi Za onim putom nalazi se koliba. se koliba. Točno je: Točno je: • Za onim putom nalazi Za onim putom nalazi se koliba. se koliba. Zašto? Zašto? • Instrumental imenice Instrumental imenice put put glasi glasi putom / putem putom / putem. . • Kad se odnosi na stvarni put, Kad se odnosi na stvarni put, stazu – stazu – putom putom. . • Za imenicu put u prenesenom Za imenicu put u prenesenom značenju (način, sredstvo, značenju (način, sredstvo, mogućnost da se dođe do čega) mogućnost da se dođe do čega) – – putem putem. . Dakle: Dakle: • Za onim Za onim putom putom nalazi se nalazi se koliba. koliba. ali: ali: • Svatko ide svojim Svatko ide svojim putem putem
18. šema / shema šema / shema Što je točno? Što je točno? • Ova se Ova se šema šema nalazi nalazi u priručniku. u priručniku. ili: ili: • Ova se Ova se shema shema nalazi nalazi u priručniku. u priručniku. Točno je: Točno je: • Ova se Ova se shema shema nalazi nalazi u priručniku. u priručniku. Zašto? Zašto? • Imenica Imenica shema shema potječe iz potječe iz grčkoga jezika, gdje grčkoga jezika, gdje shema, shema, shematos shematos znači lik, oblik, znači lik, oblik, držanje. Sve takve riječi u hrv. držanje. Sve takve riječi u hrv. stand. jez. zadržavaju početni stand. jez. zadržavaju početni suglasnički skup suglasnički skup sh- sh-: shematski, : shematski, shematizam... shematizam... Dakle: Dakle: • Shematski Shematski je prikaz na je prikaz na drugoj stranici. Je li vam drugoj stranici. Je li vam shema shema jasna? jasna?
19. značaj / značenje značaj / značenje Što je točno? Što je točno? • Ova odluka ima Ova odluka ima presudan politički presudan politički značaj značaj. . ili: ili: • Ova odluka ima Ova odluka ima presudno političko presudno političko značenje značenje. . Točno je: Točno je: • Ova odluka ima Ova odluka ima presudno političko presudno političko značenje značenje. . Zašto? Zašto? • Značaj Značaj znači karakter, a znači karakter, a značenje značenje znači vrijednost, znači vrijednost, važnost. važnost. Dakle: Dakle: • Ističemo veliko Ističemo veliko značenje značenje ovoga pothvata. ovoga pothvata. ali: ali: • To su mogli napraviti samo To su mogli napraviti samo ljudi jaka ljudi jaka značaja značaja. .
20. 24. prosinca / 24. prosinac 24. prosinca / 24. prosinac Što je točno? Što je točno? • Danas je 24. Danas je 24. prosinca, Badnjak. prosinca, Badnjak. ili: ili: • Danas je 24. Danas je 24. prosinac, Badnjak. prosinac, Badnjak. Točno je: Točno je: • Danas je 24. Danas je 24. prosinca, Badnjak. prosinca, Badnjak. Zašto? Zašto? • 24.prosinca je sažeti 24.prosinca je sažeti izraz za izraz za 24. dan 24. dan mjeseca prosinca mjeseca prosinca (izostavlja se dan i (izostavlja se dan i mjesec) mjesec) Dakle: Dakle: • Badnjak je 24. prosinca, a Badnjak je 24. prosinca, a 25. prosinca slavimo Božić. 25. prosinca slavimo Božić.
21. od prvi rujna / od prvoga rujna od prvi rujna / od prvoga rujna Što je točno? Što je točno? • Od Od prvoga rujna prvoga rujna opet smo u školi. opet smo u školi. ili: ili: • Od Od prvi rujna prvi rujna opet opet smo u školi. smo u školi. Točno je: Točno je: • Od prvoga rujna Od prvoga rujna opet opet smo u školi. smo u školi. Zašto? Zašto? • Izraz prvi rujna sažet je izraz Izraz prvi rujna sažet je izraz koji znači koji znači prvi dan mjeseca prvi dan mjeseca rujna. rujna. (Podsjećamo i na to da (Podsjećamo i na to da se uz prijedlog se uz prijedlog od od rabi rabi genitiv genitiv) ) Dakle: Dakle: • Danas je Danas je prvi rujna prvi rujna. . ali: ali: • Od prvoga rujna Od prvoga rujna radimo radimo na novom poslu. na novom poslu.
22. gdje / kamo / kuda gdje / kamo / kuda Što je točno? Što je točno? • Kamo ideš? Kamo ideš? • Gdje ideš? Gdje ideš? • Kuda ideš? Kuda ideš? Točno je: Točno je: • Kamo ideš? Kamo ideš? • Kuda ideš? Kuda ideš? Ali! Ali! kamo i kuda kamo i kuda ne ne znači isto! znači isto! Zašto? Zašto? • Kamo znači Kamo znači odredište odredište • Kuda znači Kuda znači kojim putem kojim putem Dakle: Dakle: • Kamo ideš? U kazalište. Kamo ideš? U kazalište. • Kuda ideš? Idem Kuda ideš? Idem Frankopanskom ulicom. Frankopanskom ulicom.
23. ovaj / taj / onaj ovaj / taj / onaj Što je točno? Što je točno? • Tko je Tko je ovaj ovaj čovjek? čovjek? • Tko je Tko je taj taj čovjek? čovjek? ili: ili: • Tko je Tko je onaj onaj čovjek? čovjek? Točno je: Točno je: • Svi su izričaji točni. No Svi su izričaji točni. No ne znače isto. ne znače isto. A što koji znači? A što koji znači? • Ovaj je bliži govorniku. Ovaj je bliži govorniku. • Taj – sugovorniku. Taj – sugovorniku. • Onaj je dalje i od govornika i Onaj je dalje i od govornika i od sugovornika. od sugovornika. Dakle, moramo znati što Dakle, moramo znati što želimo reći: želimo reći: • Ovaj Ovaj čovjek bliži je meni. čovjek bliži je meni. • Taj Taj čovjek bliži je tebi, a čovjek bliži je tebi, a onaj onaj komu trećemu. komu trećemu.
24. ovdje / tu / ondje ovdje / tu / ondje Što je točno? Što je točno? • Ključevi su Ključevi su ovdje ovdje. . ili: ili: • Ključevi su Ključevi su tu tu. . ili: ili: • Ključevi su Ključevi su ondje ondje. . Točno je: Točno je: • Sve može biti točno. Sve može biti točno. Ovisi o tome što smo Ovisi o tome što smo željeli reći. željeli reći. Što to znači? Što to znači? • Ovdje znači pokraj mene (bliže Ovdje znači pokraj mene (bliže govorniku), tu znači pokraj tebe govorniku), tu znači pokraj tebe (bliže sugovorniku), a ondje je (bliže sugovorniku), a ondje je udaljeno i od govornika i od udaljeno i od govornika i od sugovornika. sugovornika. Dakle: Dakle: • ovdje – kraj mene ovdje – kraj mene • tu - kraj tebe tu - kraj tebe • ondje – daleko i od mene ondje – daleko i od mene i od tebe i od tebe
25. ovdje / ovamo ovdje / ovamo Što je točno? Što je točno? • Dođite Dođite ovdje ovdje! ! ili: ili: • Dođite Dođite ovamo ovamo! ! Točno je: Točno je: • Dođite Dođite ovamo ovamo! ! Zašto? Zašto? • Uz glagole Uz glagole kretanja kretanja nije nije dobro upotrijebiti prilog dobro upotrijebiti prilog ovdje ovdje, jer on označuje , jer on označuje mjesto mjesto. . Dakle: Dakle: • Dođite ovamo! Dođite ovamo!
26. gitarista / gitarist gitarista / gitarist Što je točno? Što je točno? • Koji je slavni gitarista Koji je slavni gitarista svirao u Hrvatskoj? svirao u Hrvatskoj? ili: ili: • Koji je slavni gitarist Koji je slavni gitarist svirao u Hrvatskoj? svirao u Hrvatskoj? Točno je: Točno je: • Koji je slavni Koji je slavni gitarist gitarist svirao u Hrvatskoj? svirao u Hrvatskoj? Zašto? Zašto? • Imenice Imenice okulist, internist, okulist, internist, finalist, pijanist finalist, pijanist muškog su muškog su roda roda i završavaju na i završavaju na suglasnik, a ne na -a suglasnik, a ne na -a Dakle, nije dobro reći: Dakle, nije dobro reći: • On je slavni ekonomista / On je slavni ekonomista / internista. internista. nego: nego: • On je slavni On je slavni ekonomist ekonomist / / internist internist. .
27. teritorija / teritorij teritorija / teritorij Što je točno? Što je točno? • Ovo je naš Ovo je naš teritorij teritorij. . ili: ili: • Ovo je naša Ovo je naša teritorija teritorija. . Točno je: Točno je: • Ovo je naš Ovo je naš teritorij teritorij. . Zašto? Zašto? • Riječi iz latinskoga jezika koje Riječi iz latinskoga jezika koje završavaju na završavaju na –ium –ium u hrvatski se u hrvatski se jezik prenose sa završnim jezik prenose sa završnim –ij –ij i i muškoga su roda, npr. muškoga su roda, npr. akvarij akvarij, , podij podij, , studij studij... ... Dakle, treba reći: Dakle, treba reći: • Oslobođen je cijeli Oslobođen je cijeli teritorij teritorij. . • Simpozij Simpozij će pokazati će pokazati kako poboljšati kako poboljšati studij studij. .
28. ići okulistu / ići okulisti ići okulistu / ići okulisti Što je točno? Što je točno? • Moram ići Moram ići okulistu okulistu. . ili: ili: • Moram ići Moram ići okulisti okulisti. . Točno je: Točno je: • Moram ići Moram ići okulistu okulistu. . Zašto? Zašto? • Okulist i slične imenice Okulist i slične imenice muškoga su roda pa se muškoga su roda pa se tako i sklanjaju: tako i sklanjaju: okulist okulist, , okulista okulista, , okulistu okulistu... ... Dakle: Dakle: • Moram ići okulistu. Moram ići okulistu. • Nema većeg humanista Nema većeg humanista. .
29. Ante, Mile, Jure - deklinacija Ante, Mile, Jure - deklinacija Što je točno: Što je točno: • Vidio sam Antea i Vidio sam Antea i Jureta Jureta ili: ili: • Vidio sam Antu i Juru Vidio sam Antu i Juru Točno je: Točno je: • Vidio sam Antu i Juru Vidio sam Antu i Juru Zašto? Zašto? • Imenice muškoga roda koje u N Imenice muškoga roda koje u N jd. završavaju na –e (osobna jd. završavaju na –e (osobna imena, prezimena i imenice imena, prezimena i imenice odmila) u standardnom jeziku odmila) u standardnom jeziku dobivaju nastavke kao imenice dobivaju nastavke kao imenice ženskoga roda ženskoga roda Dakle, treba reći: Dakle, treba reći: • Vidio sam Vidio sam Antu Antu i i Juru Juru. . • Naći ćemo se s Naći ćemo se s Antom Antom i i Jurom Jurom. . • Ako vidiš Ako vidiš Matu Matu,neka pozove ,neka pozove Stipu Stipu i i Franu Franu da kod da kod Mile Mile proslavimo rođendan. proslavimo rođendan.
30. gospodine Kovačić / gospodine Kovačić / gospodine Kovačiću gospodine Kovačiću Što je bolje? Što je bolje? • Gospodine Kovačić, Gospodine Kovačić, kakav je Vaš komentar? kakav je Vaš komentar? ili: ili: • Gospodine Kovačiću, Gospodine Kovačiću, kakav je Vaš komentar? kakav je Vaš komentar? Bolje je: Bolje je: • Gospodine Kovačiću Gospodine Kovačiću, , kakav je Vaš komentar? kakav je Vaš komentar? Zašto? Zašto? • Kod muških imena i prezimena Kod muških imena i prezimena sklanja se i jedno i drugo. sklanja se i jedno i drugo. • Ima prezimena kojima se oblici za Ima prezimena kojima se oblici za N i V podudaraju (profesor Jonke N i V podudaraju (profesor Jonke – profesore Jonke) – profesore Jonke) Dakle,ne: Dakle,ne: • Gospodine Babić! Gospodine Babić! nego: nego: • Gospodine Babiću Gospodine Babiću! ! Ali: Ali: • Profesore Jonke! Profesore Jonke!
31. Gospođi Rukavina / Gospođi Rukavina / Gospođi Rukavini Gospođi Rukavini Što je bolje? Što je bolje? • Gospođi Gospođi Rukavini Rukavini odnijeli smo cvijeće. odnijeli smo cvijeće. ili: ili: • Gospođi Gospođi Rukavina Rukavina odnijeli smo cvijeće. odnijeli smo cvijeće. Bolje je: Bolje je: • Gospođi Rukavini Gospođi Rukavini odnijeli smo cvijeće. odnijeli smo cvijeće. Zašto? Zašto? • U načelu, ženska se U načelu, ženska se prezimena ne sklanjaju. prezimena ne sklanjaju. No No kad završavaju na kad završavaju na –a, bolje ih je sklanjati. –a, bolje ih je sklanjati. Dakle: Dakle: • Poslali smo razglednicu Poslali smo razglednicu kolegici Jakovini kolegici Jakovini, a ni , a ni kolegicu Jakašu kolegicu Jakašu nismo nismo zaboravili. zaboravili.
32. Josipe / Josip Josipe / Josip Što je točno? Što je točno? • Josip, čuješ li me? Josip, čuješ li me? ili: ili: • Josipe, čuješ li me? Josipe, čuješ li me? Točno je: Točno je: • Josipe Josipe, čuješ li me? , čuješ li me? Zašto? Zašto? • Vlastite imenice se sklanjaju Vlastite imenice se sklanjaju (dekliniraju) pa tako imaju i (dekliniraju) pa tako imaju i vokativ. vokativ. • Muške vlastite imenice koje Muške vlastite imenice koje završavaju na suglasnik dobivaju završavaju na suglasnik dobivaju u V nastavak –e ili –u (Mladene, u V nastavak –e ili –u (Mladene, Ivane, Jurju!) Ivane, Jurju!) Dakle, Dakle, • Josipe! Josipe! • Mladene! Mladene! • Jakove! Jakove!
33. Ray Charlesa / Raya Charlesa Ray Charlesa / Raya Charlesa Što je točno? Što je točno? • Volim pjesme Volim pjesme Ray Ray Charlesa. Charlesa. ili: ili: • Volim pjesme Volim pjesme Raya Raya Charlesa. Charlesa. Točno je: Točno je: • Volim pjesme Volim pjesme Raya Raya Charlesa. Charlesa. Zašto? Zašto? • U hrvatskom jeziku U hrvatskom jeziku sklanja se i ime i prezime sklanja se i ime i prezime bez obzira na to jesu li bez obzira na to jesu li hrvatska ili strana. hrvatska ili strana. Dakle: Dakle: • Nenadmašna su Nenadmašna su ostvarenja Jimij ostvarenja Jimija a Hendrix Hendrixa a. .
34. Što ste rekla / rekli Što ste rekla / rekli Što je točno? Što je točno? • Gospođo, što ste Gospođo, što ste rekla rekla? ? ili: ili: • Gospođo, što ste Gospođo, što ste rekli rekli? ? Točno je: Točno je: • Gospođo, što ste Gospođo, što ste rekli rekli? ? Zašto? Zašto? • Osobi kojoj govorimo Vi Osobi kojoj govorimo Vi obraćamo se uvijek u obraćamo se uvijek u drugom licu množine drugom licu množine muškog roda, bila ona muškog roda, bila ona muškarac ili žena. muškarac ili žena. Dakle: Dakle: • Profesorice, što ste Profesorice, što ste htjeli htjeli? ? • Gospođo Marić, gdje ste Gospođo Marić, gdje ste bili bili? ?
35. i ne pomišlja / ni ne pomišlja i ne pomišlja / ni ne pomišlja Što je točno? Što je točno? • On na ostavku i ne On na ostavku i ne pomišlja. pomišlja. ili: ili: • On na ostavku ni ne On na ostavku ni ne pomišlja. pomišlja. Točno je: Točno je: • On na ostavku i ne On na ostavku i ne pomišlja. pomišlja. Zašto? Zašto? • Veznik Veznik ni ni dobro je upotrijebiti u dobro je upotrijebiti u zanijekanoj rečenici (Nije više zanijekanoj rečenici (Nije više imao ni volje ni snage da se imao ni volje ni snage da se brani.), no ne valja ga brani.), no ne valja ga upotrebljavati za isticanje ispred upotrebljavati za isticanje ispred negacije. Za to služi veznik i. negacije. Za to služi veznik i. Dakle: Dakle: • Igrali su bezvoljno Igrali su bezvoljno i ne i ne pokušavajući smanjiti pokušavajući smanjiti razliku. razliku. • Ja drugo Ja drugo i ne i ne želim. želim.
36. oko deset / oko desetak / desetak oko deset / oko desetak / desetak Što je točno? Što je točno? • Došlo je Došlo je oko deset oko deset natjecatelja. natjecatelja. • Došlo je Došlo je oko desetak oko desetak natjecatelja. natjecatelja. • Došlo je Došlo je desetak desetak natjecatelja. natjecatelja. • Točno je: Točno je: • Došlo je Došlo je oko deset oko deset natjecatelja. natjecatelja. • Došlo je Došlo je desetak desetak natjecatelja. natjecatelja. Zašto? Zašto? • Desetak Desetak i znači i znači oko oko deset deset, pa ne treba , pa ne treba dvaput govoriti isto. dvaput govoriti isto. Dakle: Dakle: • Dobio je Dobio je tridesetak tridesetak ponuda. ponuda. ili: ili: • Dobio je Dobio je oko trideset oko trideset ponuda ponuda
37. koncentrirati se / skoncentrirati se koncentrirati se / skoncentrirati se Što je točno? Što je točno? • Ne mogu se Ne mogu se koncentrirati koncentrirati. . ili: ili: • Ne mogu se Ne mogu se skoncentrirati. skoncentrirati. Točno je: Točno je: • Ne mogu Ne mogu se se koncentrirati koncentrirati. . • Zašto? Zašto? • Glagol Glagol koncentrirati se koncentrirati se dvovidan je – dakle i dvovidan je – dakle i svršen i nesvršen, pa mu svršen i nesvršen, pa mu ne treba dodavati prefiks ne treba dodavati prefiks da bude svršen. da bude svršen. A može li se tuđica zamijeniti A može li se tuđica zamijeniti hrvatskom riječju? hrvatskom riječju? Svakako. Moglo bi se reći: Svakako. Moglo bi se reći: • Ne mogu se Ne mogu se sabrati, sabrati, usredotočiti usredotočiti na gradivo. na gradivo.
38. ispoštovati / poštovati ispoštovati / poštovati Što je točno? Što je točno? • Stranke su poštovale Stranke su poštovale dogovor. dogovor. ili: ili: • Stranke su ispoštovale Stranke su ispoštovale dogovor. dogovor. Točno je: Točno je: • Stranke su Stranke su poštovale poštovale dogovor. dogovor. Zašto? Zašto? • Glagol poštovati je Glagol poštovati je dvovidan –nepotrebno je dvovidan –nepotrebno je dodavanjem prefiksa dodavanjem prefiksa tvoriti svršeni glagol. tvoriti svršeni glagol. Znači, dobro je kazati: Znači, dobro je kazati: • Niste poštovali pravila Niste poštovali pravila igre. igre. • Poštovao si dogovoreno Poštovao si dogovoreno vrijeme sastanka. vrijeme sastanka.
39. štoviše / čak štoviše / čak štoviše / čak štoviše / čak Što je točno? Što je točno? • Uspjeli smo, Uspjeli smo, štoviše štoviše i pobijedili. i pobijedili. • Uspjeli smo, Uspjeli smo, čak štoviše čak štoviše i i pobijedili. pobijedili. ili: ili: • Uspjeli smo, Uspjeli smo, čak čak i pobijedili. i pobijedili. Točno je: Točno je: • Uspjeli smo, Uspjeli smo, štoviše štoviše i pobijedili. i pobijedili. i: i: • Uspjeli smo, Uspjeli smo, čak čak i pobijedili. i pobijedili. Zašto? Zašto? • Ne treba gomilati riječi Ne treba gomilati riječi koje se značenjem koje se značenjem podudaraju. podudaraju. Dakle, točno je: Dakle, točno je: • Goran je uspio, Goran je uspio, čak čak i i pobijedio. pobijedio. i: i: • Goran je uspio, Goran je uspio, štoviše štoviše i pobijedio. i pobijedio.
40. materijal / matrijal materijal / matrijal Što je točno? Što je točno? • Materijal Materijal za sjednicu za sjednicu još nije stigao. još nije stigao. ili: ili: • Matrijal Matrijal za sjednicu još za sjednicu još nije stigao. nije stigao. Točno je samo: Točno je samo: • Materijal Materijal za sjednicu još za sjednicu još nije stigao. nije stigao. Zašto? Zašto? • Materijal dolazi od latinske riječi Materijal dolazi od latinske riječi materia materia i znači: ono od čega je i znači: ono od čega je što napravljeno, tkanina, građa, što napravljeno, tkanina, građa, sirovina i ono što služi kao sirovina i ono što služi kao izvor, osnova za proučavanje izvor, osnova za proučavanje Dakle: Dakle: • Kupila sam Kupila sam materijal materijal za za haljinu. haljinu. • Nemojmo samo o Nemojmo samo o materijalnom materijalnom. .
41. orginalno / originalno orginalno / originalno Što je točno? Što je točno? • Stil mu je Stil mu je orginalan orginalan. . ili: ili: • Stil mu je Stil mu je originalan originalan. . Točno je: Točno je: • Stil mu je Stil mu je originalan originalan. . Zašto? Zašto? • Ako već rabimo tuđice, nemojmo Ako već rabimo tuđice, nemojmo ih iskrivljavati. Originalan znači: ih iskrivljavati. Originalan znači: pravi, izvoran, prirodan, pravi, izvoran, prirodan, jedinstven, neponovljiv, jedinstven, neponovljiv, osebujan, nesvakidašnji, osebujan, nesvakidašnji, neobičan neobičan Dakle: Dakle: • Predajte Predajte original original, ne , ne kopiju! kopiju! • Njezine su zamisli Njezine su zamisli originalne originalne. .
42. kontaktirati s kim / kontaktirati koga kontaktirati s kim / kontaktirati koga Što je točno? Što je točno? • Kontaktirali smo Kontaktirali smo i sa i sa školom i s školom i s roditeljima. roditeljima. ili: ili: • Kontaktirali smo Kontaktirali smo i i školu i roditelje. školu i roditelje. Točno je: Točno je: • Kontaktirali smo Kontaktirali smo i sa i sa školom i s roditeljima. školom i s roditeljima. Zašto? Zašto? • Glagol Glagol kontaktirati kontaktirati u u hrvatskom jeziku traži hrvatskom jeziku traži instrumental – instrumental – kontaktirati s kontaktirati s kim/čim. kim/čim. Ima li hrvatskih zamjena za taj Ima li hrvatskih zamjena za taj glagol? glagol? Ima: Ima: • biti u vezi s kim/čim, stupiti u biti u vezi s kim/čim, stupiti u vezu s kim/čim, održavati vezu s vezu s kim/čim, održavati vezu s kim/čim kim/čim Dakle: Dakle: • Kontaktirajmo i sa školom, i s Kontaktirajmo i sa školom, i s roditeljima, i s prosvjetnim roditeljima, i s prosvjetnim vlastima! vlastima!
43. koristiti se čime / koristiti se čime / koristiti koristiti što što Što je točno? Što je točno? • On se On se koristi svim koristi svim sredstvima sredstvima da me da me uništi. uništi. ili: ili: • On On koristi sva koristi sva sredstva sredstva da me da me uništi. uništi. Točno je: Točno je: • On se On se koristi svim koristi svim sredstvima sredstvima da me da me uništi. uništi. Zašto? Zašto? • U standardnom jeziku U standardnom jeziku ispravno je jedino: ispravno je jedino: koristiti se koristiti se čime čime (povratni glagol i (povratni glagol i instrumental) instrumental) Znači, umjesto pogrešnoga: Znači, umjesto pogrešnoga: • Koristimo sva sredstva. Koristimo sva sredstva. valja reći: valja reći: • Koristimo se Koristimo se svim sredstvima. svim sredstvima. • Koristimo se novim metodama. Koristimo se novim metodama. Može se reći i: Može se reći i: • Služimo se Služimo se svim sredstvima. svim sredstvima. • Upotrebljavamo Upotrebljavamo sva sredstva. sva sredstva. • Primjenjujemo Primjenjujemo sva sredstva. sva sredstva.
44. nedaleko / nedaleko od nedaleko / nedaleko od Što je točno? Što je točno? • Igralište je nedaleko Igralište je nedaleko škole. škole. ili: ili: • Igralište je nedaleko Igralište je nedaleko od škole. od škole. Točno je: Točno je: • Igralište je Igralište je nedaleko nedaleko od od škole. škole. Zašto? Zašto? • Prilog Prilog daleko daleko može stajati sam može stajati sam (npr. Ne idi daleko!), a može i s (npr. Ne idi daleko!), a može i s prijedlogom prijedlogom od od, koji pak traži iza , koji pak traži iza sebe genitiv: sebe genitiv: Solin Solin nije daleko od nije daleko od Splita Splita ili: ili: Solin Solin je nedaleko od je nedaleko od Splita. Splita. Dakle, dobro je: Dakle, dobro je: • Samobor je Samobor je nedaleko od nedaleko od Zagreba. Zagreba.
45. učenjem / kroz učenje učenjem / kroz učenje Što je točno? Što je točno? • Do znanja smo došli Do znanja smo došli kroz učenje kroz učenje. . ili: ili: • Do znanja smo došli Do znanja smo došli učenjem učenjem. . Točno je: Točno je: • Do znanja smo došli Do znanja smo došli učenjem učenjem. . Zašto? Zašto? • Kao oznaka apstraktnoga sredstva ne Kao oznaka apstraktnoga sredstva ne upotrebljava se prijedlog upotrebljava se prijedlog kroz kroz, nego , nego imenica u instrumentalu. imenica u instrumentalu. • Prijedlog Prijedlog kroz kroz dobro je upotrijebljen kad dobro je upotrijebljen kad označuje označuje prostorne odnose i dolazi uz prostorne odnose i dolazi uz glagole kretanja glagole kretanja, uz stvarnu (probijati se , uz stvarnu (probijati se kroz trnje kroz trnje), ali i uz zamišljenu zapreku ), ali i uz zamišljenu zapreku (gledati (gledati kroz prste kroz prste). ). • Rabi se ograničeno i u vremenskom Rabi se ograničeno i u vremenskom značenju za radnje kojima znamo točan značenju za radnje kojima znamo točan početak i kraj. (Ta se misao provlači početak i kraj. (Ta se misao provlači kroz kroz cijelo 19. st cijelo 19. st.) .) Dakle, ne: Dakle, ne: • Sve smo postigli kroz pošten rad. Sve smo postigli kroz pošten rad. nego: nego: • Sve smo postigli poštenim radom. Sve smo postigli poštenim radom.
46. ispred / uime ispred / uime Što je točno? Što je točno? • Pozdravio je članove Pozdravio je članove zbora ispred osnivača. zbora ispred osnivača. ili: ili: • Pozdravio je članove Pozdravio je članove zbora uime osnivača. zbora uime osnivača. Točno je: Točno je: • Pozdravio je članove Pozdravio je članove zbora zbora uime uime osnivača. osnivača. Zašto? Zašto? • Ispred Ispred znači biti s znači biti s prednje strane čega, a prednje strane čega, a uime uime znači u čije ime, znači u čije ime, umjesto koga umjesto koga Dakle, ne: Dakle, ne: • Pozdravlja goste ispred Pozdravlja goste ispred organizatora. organizatora. nego: nego: • Pozdravlja goste uime Pozdravlja goste uime organizatora. organizatora.
47. u ime / uime u ime / uime Što je točno? Što je točno? • Pozdravlja goste u Pozdravlja goste u ime organizatora. ime organizatora. ili: ili: • Pozdravlja goste Pozdravlja goste uime organizatora. uime organizatora. Točno je: Točno je: • Pozdravlja goste Pozdravlja goste uime uime organizatora. organizatora. Zašto? Zašto? • Prijedlog se piše kao jedna Prijedlog se piše kao jedna riječ (uime),a rastavljeno se riječ (uime),a rastavljeno se piše kad je riječ o sklopu piše kad je riječ o sklopu prijedloga i imenice (u ime) prijedloga i imenice (u ime) Dakle: Dakle: • U ime U ime joj stalno ubacuju joj stalno ubacuju spojnicu (Ana-Marija, a spojnicu (Ana-Marija, a ona je Anamarija) ona je Anamarija) • Pozdravit ćeš Pozdravit ćeš uime uime organizatora. organizatora.
48. Andree / Andreje Andree / Andreje Što je točno? Što je točno? • Tee i Andree još Tee i Andree još nema. nema. ili: ili: • Teje i Andreje još Teje i Andreje još nema. nema. Točno je: Točno je: • Tee i Andree Tee i Andree još još nema. nema. Zašto? Zašto? • Kod ovakvih imena (Tea, Kod ovakvih imena (Tea, Andrea, Lea) ne treba umetati Andrea, Lea) ne treba umetati j j između dva samoglasnika. između dva samoglasnika. N N Andrea Andrea G G Andree Andree D D Andrei Andrei itd. itd. Dakle: Dakle: • Pohvalnicu ćemo dati Pohvalnicu ćemo dati Andrei, Tei i Lei. Andrei, Tei i Lei.
49. U Zagrebu 5. rujna 2010. / U Zagrebu 5. rujna 2010. / U Zagrebu, 5. rujna 2010. U Zagrebu, 5. rujna 2010. Što je točno? Što je točno? • U Zagrebu 5. rujna 2010. U Zagrebu 5. rujna 2010. ili: ili: • U Zagrebu, 5. rujna 2010. U Zagrebu, 5. rujna 2010. ili: ili: • Zagreb, 5. rujna 2010. Zagreb, 5. rujna 2010. Točno je i: Točno je i: • U Zagrebu 5. rujna 2010. U Zagrebu 5. rujna 2010. i: i: • Zagreb, 5. rujna 2010. Zagreb, 5. rujna 2010. Zašto? Zašto? • Nizanje je ako se ime mjesta i Nizanje je ako se ime mjesta i datum pišu nezavisno, bez datum pišu nezavisno, bez prijedloga (sa zarezom), a nije prijedloga (sa zarezom), a nije nizanje ako uz datum ime nizanje ako uz datum ime mjesta dolazi mjesta dolazi uz prijedlog u uz prijedlog u (ne treba zarez). (ne treba zarez). Dakle: Dakle: • U Koprivnici 3. rujna U Koprivnici 3. rujna 2010. 2010. • Koprivnica, 3. rujna Koprivnica, 3. rujna 2010. 2010.
50. u (s)vezi toga / u (s)vezi s tim u (s)vezi toga / u (s)vezi s tim Što je točno? Što je točno? • Pogriješio sam u Pogriješio sam u (s)vezi toga. (s)vezi toga. ili: ili: • Pogriješio sam u Pogriješio sam u (s)vezi s tim. (s)vezi s tim. Točno je: Točno je: • Pogriješio sam u Pogriješio sam u (s)vezi s tim. (s)vezi s tim. Zašto? Zašto? • I imenica I imenica veza veza i imenica i imenica sveza sveza dobre su hrvatske riječi (od dobre su hrvatske riječi (od vezati vezati i od i od svezati svezati), ali ne idu s ), ali ne idu s dopunom u genitivu, nego s dopunom u genitivu, nego s dopunom u instrumentalu: dopunom u instrumentalu: u (s) u (s) vezi s tim. vezi s tim. Dakle: Dakle: • U vezi s vašom U vezi s vašom molbom... molbom... ali: ali: • Glede vaše molbe... Glede vaše molbe...
51. (iz) najljepša grada / (iz) najljepša grada / (iz) najljepšega grada (iz) najljepšega grada Što je točno? Što je točno? • Pišem ti iz najljepšega Pišem ti iz najljepšega grada na Jadranu. grada na Jadranu. ili: ili: • Pišem ti iz najljepša Pišem ti iz najljepša grada na Jadranu. grada na Jadranu. Točno je: Točno je: • Pišem ti Pišem ti iz najljepšega iz najljepšega grada grada na Jadranu. na Jadranu. Zašto? Zašto? • Komparativi i superlativi pridjeva Komparativi i superlativi pridjeva određeni određeni su oblici pridjeva, pa se su oblici pridjeva, pa se tako i sklanjaju – po tako i sklanjaju – po pridjevsko-zamjeničkoj deklinaciji pridjevsko-zamjeničkoj deklinaciji (a ne po imeničkoj deklinaciji, kao (a ne po imeničkoj deklinaciji, kao da su neodređeni pridjevi). da su neodređeni pridjevi). Dakle, nije dobro reći: Dakle, nije dobro reći: • Teško ćemo do bolja Teško ćemo do bolja života. života. nego: nego: • Teško ćemo Teško ćemo do boljega do boljega života. života.
52. prodavaona / prodavaonica prodavaona / prodavaonica Što je bolje? Što je bolje? • Otvorena je nova Otvorena je nova prodavaona. prodavaona. ili: ili: • Otvorena je nova Otvorena je nova prodavaonica prodavaonica. . Bolje je: Bolje je: • Otvorena je nova Otvorena je nova prodavaonica prodavaonica. . Zašto? Zašto? • U razgovornom stilu čuju se U razgovornom stilu čuju se oblici oblici radiona, kupaona, radiona, kupaona, gostiona, prodavaona gostiona, prodavaona. To su . To su imenice koje imenice koje označuju mjesto označuju mjesto i bolje ih je u standardnom i bolje ih je u standardnom jeziku tvoriti sufiksom jeziku tvoriti sufiksom –onica. –onica. Dakle: Dakle: • Radionica Radionica je zatvorena. je zatvorena. • Kupaonica Kupaonica je mala. je mala. • Gostionica Gostionica je na kraju ulice, je na kraju ulice, preko puta nove preko puta nove prodavaonice prodavaonice namještaja. namještaja.
53. psihički / psihološki psihički / psihološki Što je točno? Što je točno? • On ima On ima psihičkih psihičkih problema. problema. ili: ili: • On ima On ima psiholoških psiholoških problema. problema. Točno je: Točno je: • On ima On ima psihičkih psihičkih problema. problema. Zašto? Zašto? • Psihički i psihološki bliske su riječi, Psihički i psihološki bliske su riječi, ali ne znače isto. ali ne znače isto. • Psihički Psihički se tiče čovjekova duševnog se tiče čovjekova duševnog života, njegove psihe. života, njegove psihe. • Psihološki Psihološki se odnosi na psihologiju i se odnosi na psihologiju i psihologe. psihologe. Dakle: Dakle: • On pati od On pati od psihičkoga psihičkoga poremećaja. poremećaja. ali: ali: • Gledali smo dobar Gledali smo dobar psihološki psihološki film. film.
54. radije / rađe radije / rađe Što je točno? Što je točno? • Radije Radije pijem kavu pijem kavu nego čaj. nego čaj. ili: ili: • Rađe Rađe pijem kavu pijem kavu nego čaj. nego čaj. Točno je: Točno je: • Radije Radije pijem kavu pijem kavu nego čaj. nego čaj. Zašto? Zašto? • Kao i jednosložni pridjev Kao i jednosložni pridjev rad rad, i prilog , i prilog rado rado dobiva u komparativu nastavak dobiva u komparativu nastavak – iji,-ije: npr. – iji,-ije: npr. rad, radiji, radije; star, rad, radiji, radije; star, stariji, starije. stariji, starije. A što znači prilog A što znači prilog radije radije? ? • Znači davanje prednosti komu ili Znači davanje prednosti komu ili čemu; da je što bolje od drugoga. čemu; da je što bolje od drugoga. Dakle: Dakle: • Radije Radije i nekoliko puta i nekoliko puta provjerite podatke nego provjerite podatke nego da pogriješite. da pogriješite.
55. nekoliko / par nekoliko / par Što je točno? Što je točno? • Doći ću za Doći ću za nekoliko nekoliko dana. dana. ili: ili: • Doći ću za Doći ću za par par dana. dana. Točno je: Točno je: • Doći ću za Doći ću za nekoliko nekoliko dana. dana. Zašto? Zašto? • Imenica par ima svoje značenje Imenica par ima svoje značenje – dva podjednaka predmeta iste – dva podjednaka predmeta iste funkcije koji čine cjelinu ( funkcije koji čine cjelinu (par par rukavica rukavica) ili dvije osobe ( ) ili dvije osobe (bračni bračni par par) ili dvije životinje ( ) ili dvije životinje (par volova par volova) ) • U standardnom hrvatskom jeziku U standardnom hrvatskom jeziku nije dobro rabiti par umjesto nije dobro rabiti par umjesto nekoliko. nekoliko. Da ponovimo: Da ponovimo: • Doći ću za Doći ću za nekoliko nekoliko dana. dana. • Ostalo je još samo Ostalo je još samo nekoliko nekoliko primjeraka knjige. primjeraka knjige.
56. brinuti za... / brinuti se za... brinuti za... / brinuti se za... Što je točno? Što je točno? • Brinem za nemoćne Brinem za nemoćne roditelje. roditelje. ili: ili: • Brinem se za Brinem se za nemoćne roditelje. nemoćne roditelje. Točno je: Točno je: • Brinem se za Brinem se za nemoćne roditelje. nemoćne roditelje. Zašto? Zašto? • Glagol brinuti se Glagol brinuti se povratni povratni je je glagol, ali prijedlog iza njega glagol, ali prijedlog iza njega mijenja rečenici smisao: mijenja rečenici smisao: • Brinem se za roditelje (skrbim se Brinem se za roditelje (skrbim se za njih) za njih) • Brinem se zbog roditelja (zabrinut Brinem se zbog roditelja (zabrinut sam zbog njihova zdravlja) sam zbog njihova zdravlja) Dakle: Dakle: • Brinuti se za koga-znači Brinuti se za koga-znači voditi brigu o komu voditi brigu o komu • Brinuti se zbog koga – Brinuti se zbog koga – znači biti zabrinut znači biti zabrinut
57. odmoriti / odmoriti se odmoriti / odmoriti se Što je točno? Što je točno? • Baka će odmoriti. Baka će odmoriti. ili: ili: • Baka će se odmoriti. Baka će se odmoriti. Točno je: Točno je: • Baka će Baka će se odmoriti. se odmoriti. Zašto? Zašto? • Odmoriti može biti prijelazan Odmoriti može biti prijelazan glagol (odmoriti noge, ruke, glagol (odmoriti noge, ruke, oči...). No ako se odnosi na oči...). No ako se odnosi na cijelu osobu, upotrebljava se cijelu osobu, upotrebljava se povratni glagol (odmoriti se). povratni glagol (odmoriti se). Dakle: Dakle: • Igrači će malo Igrači će malo odmoriti odmoriti noge noge. . ali: ali: • Igrači Igrači će se malo će se malo odmoriti. odmoriti.
58. ispoljavati / pokazivati ispoljavati / pokazivati Što je točno? Što je točno? • On nerado ispoljava On nerado ispoljava osjećaje. osjećaje. ili: ili: • On nerado pokazuje On nerado pokazuje osjećaje. osjećaje. Točno je: Točno je: • On nerado pokazuje On nerado pokazuje osjećaje. osjećaje. Zašto? Zašto? • Glagol ispoljiti / ispoljavati stran Glagol ispoljiti / ispoljavati stran je hrvatskom jeziku. je hrvatskom jeziku. • Bolje je zamijeniti ga glagolima: Bolje je zamijeniti ga glagolima: pokazati /pokazivati pokazati /pokazivati izraziti / izražavati izraziti / izražavati iskazati / iskazivati iskazati / iskazivati Dakle: Dakle: • Neki ljudi teško pokazuju Neki ljudi teško pokazuju ili iskazuju osjećaje. ili iskazuju osjećaje.
59. metoda / metod metoda / metod Što je točno? Što je točno? • Mnogi studenti nemaju Mnogi studenti nemaju dobru dobru metodu metodu učenja. učenja. ili: ili: • Mnogi studenti nemaju Mnogi studenti nemaju dobar dobar metod metod učenja. učenja. Točno je: Točno je: • Mnogi studenti nemaju Mnogi studenti nemaju dobru dobru metodu metodu učenja. učenja. Zašto? Zašto? • Imenica metoda potječe iz Imenica metoda potječe iz grčkoga jezika (methodas), a grčkoga jezika (methodas), a znači općenito način djelovanja, znači općenito način djelovanja, planski postupak. U hrvatskom planski postupak. U hrvatskom jeziku ona je jeziku ona je ženskoga roda ženskoga roda i i tako se sklanja. tako se sklanja. Dakle: Dakle: nominativ metoda nominativ metoda genitiv metode genitiv metode dativ metodi itd. dativ metodi itd. • To je dobra To je dobra metoda metoda učenja. učenja.
60. minut / minuta minut / minuta Što je točno? Što je točno? • Igra se zadnji Igra se zadnji minut minut utakmice? utakmice? ili: ili: • Igra se zadnja Igra se zadnja minuta minuta utakmice? utakmice? Točno je: Točno je: • Igra se zadnja Igra se zadnja minuta minuta utakmice? utakmice? Zašto? Zašto? • U hrvatskom je to U hrvatskom je to imenica imenica ženskoga roda ženskoga roda, , dakle: minuta (i sekunda, dakle: minuta (i sekunda, dakako). dakako). Znači,nije dobro reći: Znači,nije dobro reći: • Još tri minuta do kraja Još tri minuta do kraja utakmice. utakmice. nego: nego: • Još Još tri minute tri minute do kraja do kraja utakmice. utakmice.
61. mijenja / zamjenjuje mijenja / zamjenjuje Što je točno? Što je točno? • Tko Tko zamjenjuje zamjenjuje službenicu na bolovanju? službenicu na bolovanju? ili: ili: • Tko Tko mijenja mijenja službenicu službenicu na bolovanju? na bolovanju? Točno je: Točno je: • Tko Tko zamjenjuje zamjenjuje službenicu službenicu na bolovanju? na bolovanju? Zašto? Zašto? • Glagol mijenjati (koga ili što) Glagol mijenjati (koga ili što) znači utjecati na koga ili što da znači utjecati na koga ili što da se kvalitativno promijeni. se kvalitativno promijeni. • U ovom primjeru nitko U ovom primjeru nitko službenicu ne mijenja, nego je službenicu ne mijenja, nego je netko zamjenjuje na radnom netko zamjenjuje na radnom mjestu. mjestu. Dakle,nije dobro: Dakle,nije dobro: • Tko danas mijenja Tko danas mijenja službenicu? službenicu? nego: nego: • Tko danas Tko danas zamjenjuje zamjenjuje službenicu? službenicu?
62. milion / milijun milion / milijun Što je točno? Što je točno? • milion milion ili ili • milijun? milijun? U hrvatskom jeziku U hrvatskom jeziku točno je: točno je: • milijun milijun. . Zašto? Zašto? • Milijun Milijun dolazi od talijanskoga dolazi od talijanskoga milione. milione. Sve takve riječi, ako se Sve takve riječi, ako se prenose u hrvatski jezik,dobivaju prenose u hrvatski jezik,dobivaju nastavak nastavak –jun –jun. (Brijuni) . (Brijuni) • Izvedenice: milijunaš, milijunašica, Izvedenice: milijunaš, milijunašica, milijunski (grad), milijunti (stanovnik), milijunski (grad), milijunti (stanovnik), brijunska flora i fauna brijunska flora i fauna Dakle: Dakle: • Što kažeš na dobitak od Što kažeš na dobitak od nekoliko nekoliko milijuna milijuna na lotu? na lotu? • I jedan milijunčić bio bi I jedan milijunčić bio bi sasvim dovoljan. sasvim dovoljan.
63. kod kuće / kući kod kuće / kući Što je točno? Što je točno? • Cijeli sam dan Cijeli sam dan kod kod kuće. kuće. ili: ili: • Cijeli sam dan Cijeli sam dan kući kući. . Točno je: Točno je: • Cijeli sam dan Cijeli sam dan kod kod kuće. kuće. Zašto? Zašto? • Za označavanje Za označavanje mjesta mjesta valja valja upotrijebiti odgovarajući upotrijebiti odgovarajući prijedlog. prijedlog. Na primjer: Na primjer: • U U kući sam. Stojim kući sam. Stojim pred pred kućom. kućom. Dakle, nije dobro: Dakle, nije dobro: • Cijeli sam dan Cijeli sam dan kući. kući. Nego: Nego: • Cijeli sam dan Cijeli sam dan kod kuće. kod kuće.
64. izvinjavam se / ispričavam se izvinjavam se / ispričavam se Što je bolje? Što je bolje? • Izvinjavam se što Izvinjavam se što smetam. smetam. ili: ili: • Ispričavam se što Ispričavam se što smetam. smetam. Bolje je: Bolje je: • Ispričavam se Ispričavam se što što smetam. smetam. Zašto? Zašto? • Glagol izviniti se (izvinjavati se) Glagol izviniti se (izvinjavati se) dobro je zamijeniti hrvatskim dobro je zamijeniti hrvatskim glagolima glagolima oprostiti, ispričati oprostiti, ispričati se se, a glagolsku imenicu , a glagolsku imenicu izvinjenje imenicom izvinjenje imenicom isprika. isprika. Dakle, umjesto da se izvinjavamo, Dakle, umjesto da se izvinjavamo, radije se ispričajmo, zamolimo da radije se ispričajmo, zamolimo da nam oproste. nam oproste. • Oprostite što smetam. Oprostite što smetam. • Ispričavam se Ispričavam se, nisam mogao , nisam mogao (mogla) doći. (mogla) doći. • U redu,primam vašu U redu,primam vašu ispriku. ispriku.
65. kako... tako kako... tako Što je točno? Što je točno? • Na svečanost će doći Na svečanost će doći kako kako studenti studenti tako tako i i profesori. profesori. ili: ili: • Na svečanost će doći Na svečanost će doći i i studenti studenti i i profesori. profesori. Točno je: Točno je: • Na svečanost će doći Na svečanost će doći i i studenti studenti i i profesori. profesori. Zašto? Zašto? • Rečenica tipa Rečenica tipa kako...tako kako...tako značila bi da će i studenti i značila bi da će i studenti i profesori doći profesori doći na jednak na jednak način način, jednakim prijevoznim , jednakim prijevoznim sredstvom ili putem. No nije sredstvom ili putem. No nije se htjelo reći se htjelo reći kako će kako će doći,nego da doći,nego da će doći i jedni i će doći i jedni i drugi. drugi. Dakle: Dakle: • Na proslavu će doći Na proslavu će doći i i učenici učenici i i njihovi roditelji. njihovi roditelji.
66. je li osjećate / osjećate li je li osjećate / osjećate li Što je bolje? Što je bolje? • Je li osjećate otpore Je li osjećate otpore koalicijskih partnera? koalicijskih partnera? ili: ili: • Osjećate li otpore Osjećate li otpore koalicijskih partnera? koalicijskih partnera? Bolje je: Bolje je: • Osjećate li Osjećate li otpore otpore koalicijskih partnera? koalicijskih partnera? Zašto? Zašto? • Ako je upitna rečenica u prezentu Ako je upitna rečenica u prezentu dobro je osnovni glagol staviti dobro je osnovni glagol staviti ispred upitne čestice ispred upitne čestice li, li, bez bez pomoćnoga glagola. pomoćnoga glagola. • Je li želite..., je li osjećate Je li želite..., je li osjećate... nije ... nije ni lijepo ni ekonomično, a u ni lijepo ni ekonomično, a u dotjeranu jeziku do toga se drži. dotjeranu jeziku do toga se drži. Dakle: Dakle: • Osjećate li promjenu? Osjećate li promjenu? • Čitate li novine svaki Čitate li novine svaki dan? dan?
67. jer / jel jer / jel Što je točno? Što je točno? • Zakasnili smo jer nije Zakasnili smo jer nije bilo tramvaja. bilo tramvaja. ili: ili: • Zakasnili smo jel nije Zakasnili smo jel nije bilo tramvaja. bilo tramvaja. Točno je: Točno je: • Zakasnili smo Zakasnili smo jer jer nije nije bilo tramvaja. bilo tramvaja. Zašto? Zašto? • Ovo je uzročna rečenica, a jedan Ovo je uzročna rečenica, a jedan od uzročnih veznika je od uzročnih veznika je jer jer. . • Jel Jel uopće nije veznik, nego je uopće nije veznik, nego je razgovorna skraćenica razgovorna skraćenica pomoćnoga glagola biti i upitne pomoćnoga glagola biti i upitne čestice čestice li li – – je li, jel je li, jel’. ’. Dakle,nije dobro rabiti kao Dakle,nije dobro rabiti kao veznik nešto što veznik nije. veznik nešto što veznik nije. • Došli smo na predavanje Došli smo na predavanje jer jer nas zanima ta tema. nas zanima ta tema.
68. jednostavno / naprosto jednostavno / naprosto Što je bolje? Što je bolje? • To je, jednostavno, To je, jednostavno, prešlo sve granice. prešlo sve granice. ili: ili: • To je, naprosto, To je, naprosto, prešlo sve granice. prešlo sve granice. Bolje je: Bolje je: • To je, To je, jednostavno jednostavno, , prešlo sve granice. prešlo sve granice. Zašto? Zašto? • U hrvatskom jeziku bolje je u U hrvatskom jeziku bolje je u značenju čestice koja ističe značenju čestice koja ističe sadržaj rečenice upotrijebiti prilog sadržaj rečenice upotrijebiti prilog jednostavno jednostavno. . • Prost Prost u hrvatskom, kao u hrvatskom, kao zastarjelica, znači slobodan, a zastarjelica, znači slobodan, a inače nepristojan, neodgojen, inače nepristojan, neodgojen, vulgaran vulgaran Dakle, umjesto: Dakle, umjesto: • To naprosto nije istina. To naprosto nije istina. recimo to hrvatski bolje: recimo to hrvatski bolje: • To jednostavno nije istina. To jednostavno nije istina.
69. javnim natječajem / javnim natječajem / putem javnog natječaja putem javnog natječaja Što je bolje? Što je bolje? • Radna mjesta popunjavaju Radna mjesta popunjavaju se javnim natječajem. se javnim natječajem. ili: ili: • Radna mjesta popunjavaju Radna mjesta popunjavaju se putem javnog natječaja. se putem javnog natječaja. Bolje je: Bolje je: • Radna mjesta popunjavaju Radna mjesta popunjavaju se javnim natječajem. se javnim natječajem. Zašto? Zašto? • Kada u prenesenom smislu Kada u prenesenom smislu prijedlog putem znači sredstvo, prijedlog putem znači sredstvo, bolje ga je zamijeniti instrumentalom bolje ga je zamijeniti instrumentalom imenice. imenice. Dakle, ne: Dakle, ne: • Prava i obveze reguliraju se Prava i obveze reguliraju se putem zakona. putem zakona. • Naručiti se može putem telefona. Naručiti se može putem telefona. Bolje je reći: Bolje je reći: • Prava i obveze reguliraju se Prava i obveze reguliraju se zakonom. zakonom. • Naručiti se može telefonom. Naručiti se može telefonom.
70. dobijati / dobivati dobijati / dobivati Što je točno? Što je točno? • On dobija pisma On dobija pisma svaki dan. svaki dan. ili: ili: • On dobiva pisma On dobiva pisma svaki dan. svaki dan. Točno je: Točno je: • On dobiva pisma On dobiva pisma svaki dan. svaki dan. • Zašto? Zašto? • Infinitiv ovoga glagola Infinitiv ovoga glagola glasi: glasi:dobivati dobivati. . • Spreže se ovako: Spreže se ovako: ja ja dobivam dobivam ti ti dobivaš dobivaš on,ona,ono on,ona,ono dobiva dobiva mi mi dobivamo dobivamo vi vi dobivate dobivate oni oni dobivaju dobivaju
71. jedan dobar / dobar jedan dobar / dobar Što je bolje? Što je bolje? • On je dobar glazbenik. On je dobar glazbenik. ili: ili: • On je jedan dobar On je jedan dobar glazbenik. glazbenik. Bolje je: Bolje je: • On je dobar glazbenik On je dobar glazbenik. . • Taj se Taj se jedan jedan upotrebljava pod upotrebljava pod utjecajem nekih drugih jezika utjecajem nekih drugih jezika (njem., franc., tal.) U hrvatskom (njem., franc., tal.) U hrvatskom jeziku ta je riječ suvišna, osim jeziku ta je riječ suvišna, osim kad znači kad znači neki, nekakav neki, nekakav. (Tu . (Tu nam je vijest donio jedan nam je vijest donio jedan čovjek.) čovjek.) Dakle, ne: Dakle, ne: • Postao je jedan vrlo oštar kritičar Postao je jedan vrlo oštar kritičar dojučerašnjih istomišljenika. dojučerašnjih istomišljenika. Nego: Nego: • Postao je vrlo oštar kritičar Postao je vrlo oštar kritičar dojučerašnjih istomišljenika. dojučerašnjih istomišljenika.
72. istječe / ističe istječe / ističe Što je točno? Što je točno? • Govorite kratko, Govorite kratko, vrijeme istječe! vrijeme istječe! ili: ili: • Govorite kratko, Govorite kratko, vrijeme ističe! vrijeme ističe! Točno je: Točno je: • Govorite kratko, Govorite kratko, vrijeme istječe vrijeme istječe! ! Zašto? Zašto? • Glagoli istjecati i isticati Glagoli istjecati i isticati pripadaju različitim pripadaju različitim porodicama: porodicama: istjecati – glagola istjecati – glagola teći teći isticati –glagola isticati –glagola taći, taknuti taći, taknuti Dakle: Dakle: • Voda, vrijeme i rok Voda, vrijeme i rok istječe istječe. . a: a: • Čovjek se svojim radom Čovjek se svojim radom ističe ističe
73. brojiti / brojati brojiti / brojati Što je točno? Što je točno? • Dijete zna brojiti do Dijete zna brojiti do sto. sto. ili: ili: • Dijete zna brojati do Dijete zna brojati do sto. sto. Točno je: Točno je: • Dijete zna brojiti do Dijete zna brojiti do sto. sto. Zašto? Zašto? • Brojiti pripada glagolima Brojiti pripada glagolima četvrte vrste koji ispred četvrte vrste koji ispred infinitivnoga nastavka –ti infinitivnoga nastavka –ti imaju samoglasnik imaju samoglasnik i i: : nositi, nositi, moliti, voditi, prositi, brojiti moliti, voditi, prositi, brojiti... ... • Tako se ponašaju i izvedeni Tako se ponašaju i izvedeni glagoli: glagoli: prebrojiti, pribrojiti, prebrojiti, pribrojiti, ubrojiti, izbrojiti... ubrojiti, izbrojiti... Dakle: Dakle: • Izbrojili smo sav novac i Izbrojili smo sav novac i pribrojili mu kamate. pribrojili mu kamate.
74. letjeti / letiti letjeti / letiti Što je točno? Što je točno? • Ptić još ne može Ptić još ne može letjeti letjeti. . ili: ili: • Ptić još ne može Ptić još ne može letiti letiti. . Točno je: Točno je: • Ptić još ne može Ptić još ne može letjeti letjeti. . Zašto? Zašto? • Infinitivi glagola u kojima je refleks Infinitivi glagola u kojima je refleks staroga jata glase: staroga jata glase: boljeti, voljeti, boljeti, voljeti, živjeti, vidjeti, šutjeti, letjeti živjeti, vidjeti, šutjeti, letjeti • No glagolski pridjevi radni za muški No glagolski pridjevi radni za muški rod glase: rod glase: bolio, volio, živio, vidio, bolio, volio, živio, vidio, šutio, letio šutio, letio Dakle: Dakle: • Ptice će Ptice će letjeti letjeti oko naše oko naše kuće u potrazi za kuće u potrazi za hranom. hranom.
75. štedjeti / štediti štedjeti / štediti Što je točno? Što je točno? • Da si Da si štedjela štedjela, imala , imala bi. bi. ili: ili: • Da si Da si štedila štedila, imala , imala bi. bi. Točno je: Točno je: • Da si Da si štedjela štedjela, imala , imala bi. bi. Zašto? Zašto? • U hrvatskom jeziku ima glagola u kojima U hrvatskom jeziku ima glagola u kojima se javlja refleks staroga glasa jata. Takvi se javlja refleks staroga glasa jata. Takvi su glagoli, na primjer, su glagoli, na primjer, voljeti voljeti, , boljeti boljeti, , živjeti živjeti, , vidjeti vidjeti, pa tako i , pa tako i štedjeti štedjeti. . • Glagolski pridjev radni takvih glagola u Glagolski pridjev radni takvih glagola u ženskom i srednjem rodu glasi: ženskom i srednjem rodu glasi: voljela/ voljelo; boljela / boljelo voljela/ voljelo; boljela / boljelo štedjela / štedjelo štedjela / štedjelo Dakle: Dakle: • Baka je Baka je živjela živjela na selu. na selu. • Boljelo Boljelo me koljeno. me koljeno. ali: ali: • Stric je Stric je živio živio u gradu. u gradu. • Bolio Bolio me zub. me zub.
76. desetine / dese(t)ci desetine / dese(t)ci Što je točno? Što je točno? • Uništeni su dese(t)ci Uništeni su dese(t)ci tona ribe. tona ribe. ili: ili: • Uništene su desetine Uništene su desetine tona ribe. tona ribe. Točno je: Točno je: • Uništeni su dese(t)ci Uništeni su dese(t)ci tona ribe. tona ribe. Zašto? Zašto? • Desetina znači deseti dio Desetina znači deseti dio cijeloga,ili pak jedinicu od cijeloga,ili pak jedinicu od deset vojnika. deset vojnika. • Desetak znači oko deset, Desetak znači oko deset, približno deset. približno deset. Dakle, nije dobro: Dakle, nije dobro: • Na stadionu su desetine Na stadionu su desetine tisuća navijača. tisuća navijača. nego: nego: • Na stadionu su Na stadionu su dese(t)ci dese(t)ci tisuća navijača. (ili na tisuća navijača. (ili na desetke desetke tisuća) tisuća)
77. civilizacijski / civilizirano civilizacijski / civilizirano Što je točno? Što je točno? • Oni se ne ponašaju Oni se ne ponašaju civilizirano. civilizirano. ili: ili: • Oni se ne ponašaju Oni se ne ponašaju civilizacijski. civilizacijski. Točno je: Točno je: • Oni se ne ponašaju Oni se ne ponašaju civilizirano. civilizirano. Zašto? Zašto? • Civilizacijski se odnosi na Civilizacijski se odnosi na civilizaciju (npr. civilizacijski civilizaciju (npr. civilizacijski krug američkih Indijanaca), a krug američkih Indijanaca), a civiliziran znači kulturan, civiliziran znači kulturan, školovan, pristojan, uglađen, školovan, pristojan, uglađen, uljudan uljudan Dakle: Dakle: • Ponašajmo se civilizirano Ponašajmo se civilizirano (pristojno, uljudno). (pristojno, uljudno). • Ugodno je razgovarati s Ugodno je razgovarati s civiliziranim ljudima. civiliziranim ljudima.
78. bodova / boda bodova / boda Što je točno? Što je točno? • Osvojio je 23 Osvojio je 23 bodova. bodova. ili: ili: • Osvojio je 23 boda. Osvojio je 23 boda. Točno je: Točno je: • Osvojio je 23 boda Osvojio je 23 boda. . Zašto? Zašto? • Uz brojeve 2, 3, 4 (i kad su sami i Uz brojeve 2, 3, 4 (i kad su sami i kada su zadnje znamenke kada su zadnje znamenke višeznamenkastih višeznamenkastih brojeva)upotrebljava se brojeva)upotrebljava se dvojina dvojina, , a u svim ostalim slučajevima a u svim ostalim slučajevima množina. množina. Dakle: Dakle: • 3 boda, 23 boda 3 boda, 23 boda ali: ali: • 5 bodova, 45 bodova 5 bodova, 45 bodova Isto tako: Isto tako: • 2 stupnja, 32 stupnja 2 stupnja, 32 stupnja ali: ali: • 7 stupnjeva, 27 stupnjeva 7 stupnjeva, 27 stupnjeva
79. blagdan / praznik blagdan / praznik Što je bolje? Što je bolje? • Školske blagdane Školske blagdane provest ćemo na moru. provest ćemo na moru. ili: ili: • Školske praznike provest Školske praznike provest ćemo na moru. ćemo na moru. Bolje je: Bolje je: • Školske praznike provest Školske praznike provest ćemo na moru. ćemo na moru. Zašto? Zašto? • I blagdan i praznik dobre su I blagdan i praznik dobre su hrvatske riječi, ali valja rabiti hrvatske riječi, ali valja rabiti svaku u njezinu značenju. svaku u njezinu značenju. • Blagdan znači svečan dan Blagdan znači svečan dan (posvećen u prvom redu (posvećen u prvom redu crkvenom događaju), a praznik je crkvenom događaju), a praznik je dan kad se ne radi. dan kad se ne radi. • Neki se blagdani podudaraju Neki se blagdani podudaraju s praznicima (Nova godina, s praznicima (Nova godina, Velika Gospa). Velika Gospa). • Međutim,u množini,praznici Međutim,u množini,praznici znače dulje vrijeme bez rada znače dulje vrijeme bez rada ili nastave. ili nastave.
80. gest / gesta gest / gesta Što je bolje? Što je bolje? • Njihov je poziv samo Njihov je poziv samo uljudna gesta. uljudna gesta. ili: ili: • Njihov je poziv samo Njihov je poziv samo uljudan gest. uljudan gest. Bolje je: Bolje je: • Njihov je poziv samo Njihov je poziv samo uljudna uljudna gesta gesta. . Zašto? Zašto? • Imenica potječe iz latinskog Imenica potječe iz latinskog jez., gdje gestus znači držanje, jez., gdje gestus znači držanje, kretnju(rukom) i ondje je kretnju(rukom) i ondje je muškog roda, ali u djelima muškog roda, ali u djelima hrvatskih pisaca više je potvrda hrvatskih pisaca više je potvrda za oblik za oblik gesta gesta. . Dakle: Dakle: • To je gesta dobre volje. To je gesta dobre volje. • Osim što je njihova gesta Osim što je njihova gesta prijateljska, ona je i prijateljska, ona je i otmjena. otmjena.
81. isti (adm.) isti (adm.) Što je bolje? Što je bolje? • Prije izglasavanja Prije izglasavanja zakona raspravljali zakona raspravljali smo o istom. smo o istom. ili ili: : • Prije izglasavanja Prije izglasavanja zakona raspravljali zakona raspravljali smo o njemu. smo o njemu. Bolje je: Bolje je: • Prije izglasavanja Prije izglasavanja zakona raspravljali zakona raspravljali smo smo o njemu o njemu. . Zašto? Zašto? • Neodređena zamjenica Neodređena zamjenica isti, ista, isto isti, ista, isto često se u administrativnom stilu često se u administrativnom stilu upotrebljava umjesto zamjenica upotrebljava umjesto zamjenica on, on, ona, ono ona, ono. U navedenom značenju bolje . U navedenom značenju bolje je upotrijebiti ove druge zamjenice. je upotrijebiti ove druge zamjenice. Dakle, nije preporučljivo: Dakle, nije preporučljivo: • Iskoristite mogućnosti dok se Iskoristite mogućnosti dok se iste još nude. iste još nude. Bolje je: Bolje je: • Iskoristite mogućnosti dok se Iskoristite mogućnosti dok se one još nude. one još nude. • Ili: Ili: • Iskoristite mogućnosti dok se još Iskoristite mogućnosti dok se još nude. nude.
82. isti / jednak isti / jednak Što je bolje? Što je bolje? • Mi smo iste visine. Mi smo iste visine. ili: ili: • Mi smo jednake Mi smo jednake visine. visine. Bolje je: Bolje je: • Mi smo Mi smo jednake jednake visine. visine. Zašto? Zašto?  Isti znači: Isti znači: 1. 1. Koji je istovjetan sa samim sobom, Koji je istovjetan sa samim sobom, koji nije drugi (npr. To je isti čovjek) koji nije drugi (npr. To je isti čovjek) 2. 2. Koji je vrlo sličan komu (on je isti Koji je vrlo sličan komu (on je isti otac). otac).  Jednak, pak, znači koji se od nekoga Jednak, pak, znači koji se od nekoga ili nečega ne razlikuje. ili nečega ne razlikuje. Dakle: Dakle: • Brat je isti otac. Brat je isti otac. • Sestra je došla s istim Sestra je došla s istim mladićem. mladićem. ali: ali: • Brat i ja smo jednake Brat i ja smo jednake visine. visine.
83. kožnat / kožni kožnat / kožni Što je bolje? Što je bolje? • Tko mi može posuditi Tko mi može posuditi kožnati kožnati remen? remen? ili: ili: • Tko mi može posuditi Tko mi može posuditi kožni kožni remen? remen? Bolje je: Bolje je: • Tko mi može posuditi Tko mi može posuditi kožnati kožnati remen? remen? Zašto? Zašto? • Bolje je pridjev Bolje je pridjev kožni kožni rabiti za rabiti za ono što se odnosi ono što se odnosi na kožu na kožu (kožna galanterija),za ono što je (kožna galanterija),za ono što je na koži na koži (kožna bolest), a pridjev (kožna bolest), a pridjev kožnat kožnat za ono što je za ono što je od kože od kože. . Zaista, nitko neće reći da Zaista, nitko neće reći da ima ima kožnatu bolest kožnatu bolest Dakle: Dakle: • Više volim Više volim kožnate cipele kožnate cipele –one od prave kože. –one od prave kože.
84. ličioc / ličilac ličioc / ličilac Što je točno? Što je točno? • On je dobar On je dobar ličioc. ličioc. ili: ili: • On je dobar On je dobar ličilac ličilac. . Točno je: Točno je: • On je dobar On je dobar ličilac ličilac. . Zašto? Zašto? • To je imenica na To je imenica na –lac –lac koja u koja u kosim padežima doživljava kosim padežima doživljava glasovnu promjenu glasovnu promjenu vokalizaciju vokalizaciju (prelaženje (prelaženje l l u u o o na kraju sloga) na kraju sloga) Dakle: Dakle: • ronilac, ronioca, roniocu ronilac, ronioca, roniocu itd. itd. No pogrešno je iz kosih padeža No pogrešno je iz kosih padeža analogijom izvoditi nominativ: analogijom izvoditi nominativ: ronioc, ličioc ronioc, ličioc Dobro je samo: Dobro je samo: • On je dobar On je dobar ličilac ličilac. On je sjajan . On je sjajan ronilac ronilac. . • Tko rano rani, taj je Tko rano rani, taj je ranoranilac ranoranilac. .
85. varioca / varilaca varioca / varilaca Što je točno? Što je točno? • Brodogradilište je Brodogradilište je zaposlilo 20 zaposlilo 20 varilaca varilaca. . ili: ili: • Brodogradilište je Brodogradilište je zaposlilo 20 zaposlilo 20 varioca varioca. . Točno je: Točno je: • Brodogradilište je Brodogradilište je zaposlilo 20 zaposlilo 20 varilaca varilaca. . Zašto? Zašto? • Imenice muškoga roda koje u Imenice muškoga roda koje u nominativu jednine završavaju na nominativu jednine završavaju na –lac –lac imaju u drugim padežima neke imaju u drugim padežima neke glasovne promjene. Tako imenica glasovne promjene. Tako imenica varilac varilac u genitivu jednine glasi u genitivu jednine glasi varioca varioca, u nominativu množine , u nominativu množine varioci varioci, a u genitivu množine , a u genitivu množine varilaca varilaca. . Dakle: Dakle: • Došla je skupina Došla je skupina ronilaca / ličilaca ronilaca / ličilaca. . • Kakva će biti sudbina Kakva će biti sudbina talaca talaca? ?
86. ličiti / nalik / sličiti ličiti / nalik / sličiti Što je točno? Što je točno? • On On liči liči na oca. na oca. ili: ili: • On je On je nalik nalik na oca. na oca. ili: ili: • On On sliči sliči ocu. ocu. Točno je i: Točno je i: • On je On je nalik na oca nalik na oca. . i: i: • On On sliči ocu sliči ocu. . Zašto? Zašto? • Ličiti Ličiti znači premazivati bojom znači premazivati bojom zidove, bojiti. zidove, bojiti. • Sličiti Sličiti znači biti sličan komu, biti znači biti sličan komu, biti nalik, nalikovati na koga (komu nalik, nalikovati na koga (komu ili čemu) ili čemu) Dakle: Dakle: • On je nalik na oca. On je nalik na oca. ili: ili: • On sliči ocu. On mu je On sliči ocu. On mu je sličan. On mu nalikuje. sličan. On mu nalikuje.
87. ljubitelj / ljubimac ljubitelj / ljubimac Što je točno? Što je točno? • On je velik On je velik ljubimac ljubimac prirode. prirode. ili: ili: • On je velik On je velik ljubitelj ljubitelj prirode. prirode. Točno je: Točno je: • On je velik On je velik ljubitelj ljubitelj prirode. prirode. Zašto? Zašto? • Ljubimac je onaj koji je Ljubimac je onaj koji je miliji od drugih, miljenik. miliji od drugih, miljenik. • Ljubitelj je onaj koji koga Ljubitelj je onaj koji koga ili što ljubi. ili što ljubi. Dakle: Dakle: • On je velik On je velik ljubitelj ljubitelj glazbe glazbe i nogometa. i nogometa.
88. odložiti / odgoditi odložiti / odgoditi Što je točno? Što je točno? • Sjednicu ćemo Sjednicu ćemo odgoditi odgoditi. . ili: ili: • Sjednicu ćemo Sjednicu ćemo odložiti odložiti. . Točno je: Točno je: • Sjednicu ćemo Sjednicu ćemo odgoditi odgoditi. . Zašto? Zašto? • Glagol Glagol odgoditi odgoditi znači znači pomicanje u vremenu, a pomicanje u vremenu, a glagol glagol odložiti odložiti u u prostoru. prostoru. Dakle: Dakle: • Odložite kaput, a Odložite kaput, a sjednicu odgodite! sjednicu odgodite! • Odložite stvari i odgodite Odložite stvari i odgodite odlazak na more! odlazak na more!
89. otkačen / otkvačen otkačen / otkvačen Što je točno? Što je točno? • Teretni vagoni već su Teretni vagoni već su bili bili otkačeni otkačeni. . ili: ili: • Teretni vagoni već su Teretni vagoni već su bili bili otkvačeni otkvačeni. . Točno je: Točno je: • Teretni vagoni već su Teretni vagoni već su bili bili otkvačeni otkvačeni. . Zašto? Zašto? • U hrvatskom jeziku osnovni glagol je U hrvatskom jeziku osnovni glagol je kvačiti kvačiti, a prefigirani glagoli su , a prefigirani glagoli su zakvačiti zakvačiti, , otkvačiti otkvačiti... ... • Izraz u prenesenom značenju kad Izraz u prenesenom značenju kad se za neformalne, ekscentrične ljude se za neformalne, ekscentrične ljude kaže da su kaže da su otkačeni otkačeni potječe iz potječe iz srpskoga jezika; ondje i osnovni srpskoga jezika; ondje i osnovni glagol glasi glagol glasi kačiti kačiti • Imali za Imali za otkačenjake otkačenjake hrvatskih hrvatskih zamjena? zamjena? • Ima: Ima: čudaci čudaci, , obješenjaci obješenjaci, , ljudi na ljudi na svoju ruku svoju ruku, a uvriježen je i , a uvriježen je i europeizam europeizam ekscentrici ekscentrici
90. o tom pitanju / po tom pitanju o tom pitanju / po tom pitanju Što je točno? Što je točno? • O tom O tom pitanju već pitanju već smo raspravljali. smo raspravljali. ili: ili: • Po tom Po tom pitanju već pitanju već smo raspravljali. smo raspravljali. Točno je: Točno je: • O tom O tom pitanju već pitanju već smo raspravljali. smo raspravljali. Zašto? Zašto? • Prijedlog Prijedlog po po pogrešno je pogrešno je upotrijebiti jer se upotrijebiti jer se raspravlja raspravlja o o kom(e) ili kom(e) ili čem(u), a nipošto čem(u), a nipošto po po kom(e) ili čem(u) kom(e) ili čem(u) Dakle, nije dobro: Dakle, nije dobro: • Po tom pitanju već su Po tom pitanju već su raspravljali. raspravljali. nego: nego: • O tom pitanju O tom pitanju već su već su raspravljali. raspravljali.
91. ozlijediti / povrijediti ozlijediti / povrijediti Što je točno? Što je točno? • U sudaru je U sudaru je povrijeđeno povrijeđeno 10 putnika. 10 putnika. ili: ili: • U sudaru je U sudaru je ozlijeđeno ozlijeđeno 10 10 putnika. putnika. Točno je: Točno je: • U sudaru je U sudaru je ozlijeđeno ozlijeđeno 10 10 putnika. putnika. Zašto? Zašto? • Povrijediti znači uvrijediti koga Povrijediti znači uvrijediti koga riječju ili postupkom;može riječju ili postupkom;može značiti i: prekršiti propis ili značiti i: prekršiti propis ili zakon. zakon. • Ozlijediti, pak, znači raniti Ozlijediti, pak, znači raniti koga. koga. Dakle: Dakle: • U sudaru je ranjeno ili U sudaru je ranjeno ili ozlijeđeno 10 putnika. ozlijeđeno 10 putnika. ali: ali: • Ružnom riječju povrijedio sam Ružnom riječju povrijedio sam prijatelja. prijatelja.
92. počinje / kreće počinje / kreće Što je točno? Što je točno? • Počinje nova emisija. Počinje nova emisija. ili: ili: • Kreće nova emisija. Kreće nova emisija. Točno je: Točno je: • Počinje Počinje nova emisija. nova emisija. Zašto? Zašto? • Glagol Glagol kretati (se) kretati (se) dao je ime dao je ime cijeloj skupini glagola - cijeloj skupini glagola - glagolima kretanja.No već glagolima kretanja.No već neko vrijeme nepotrebno neko vrijeme nepotrebno istiskuje druge dobre hrvatske istiskuje druge dobre hrvatske glagole i time osiromašuje glagole i time osiromašuje jezik. jezik. Dakle, ne: Dakle, ne: • Kreće zimska sezona. Kreće zimska sezona. • Kreće prvo pitanje. Kreće prvo pitanje. • Kreće prilog o turizmu. Kreće prilog o turizmu. nego: nego: • Počinje Počinje zimska sezona. zimska sezona. • Postavljamo Postavljamo prvo pitanje. prvo pitanje. • Objavljujemo Objavljujemo prilog o turizmu. prilog o turizmu.
93. ponaosob / osobno / sam ponaosob / osobno / sam Što je točno? Što je točno? • Svatko se mora Svatko se mora ponaosob ponaosob javiti javiti u kadrovsku službu. u kadrovsku službu. ili: ili: • Svatko se mora Svatko se mora osobno osobno javiti u javiti u kadrovsku službu. kadrovsku službu. ili: ili: • Svatko se mora Svatko se mora sam sam javiti u javiti u kadrovsku službu. kadrovsku službu. Točno je i: Točno je i: • Svatko se mora Svatko se mora osobno osobno javiti u javiti u kadrovsku službu. kadrovsku službu. i: i: • Svatko se mora Svatko se mora sam sam javiti u javiti u kadrovsku službu. kadrovsku službu. Zašto? Zašto? • Prilog Prilog ponaosob ponaosob brojni hrvatski brojni hrvatski govornici dovode u vezu s osobom, govornici dovode u vezu s osobom, pa ga pogrešno rabe umjesto pa ga pogrešno rabe umjesto sam sam, , osobno osobno. No i stariji i noviji jezični . No i stariji i noviji jezični savjetnici navode niz dobrih savjetnici navode niz dobrih hrvatskih zamjena za taj prilog, koji hrvatskih zamjena za taj prilog, koji je ustvari nepotreban. je ustvari nepotreban. Čime se on može dobro Čime se on može dobro zamijeniti? zamijeniti? • Prilozima: Prilozima: posebno, posebno, posebice, osobito, posebice, osobito, navlastito, pojedinačno, navlastito, pojedinačno, odvojeno, zasebno odvojeno, zasebno i i sličnima. sličnima.
94. popravak / popravka popravak / popravka Što je točno? Što je točno? • Ovoj kući potreban je Ovoj kući potreban je hitan hitan popravak popravak. . ili: ili: • Ovoj kući potrebna je Ovoj kući potrebna je hitna hitna popravka popravka. . Točno je: Točno je: • Ovoj kući potreban je Ovoj kući potreban je hitan hitan popravak popravak. . Zašto? Zašto? • U hrvatskom jeziku U hrvatskom jeziku imenica imenica popravak popravak muškoga je roda. muškoga je roda. Dakle, Dakle, dobro je kazati: dobro je kazati: • Ovoj kući potreban je Ovoj kući potreban je hitan hitan popravak. popravak.
95. popravljati / vršiti popravke popravljati / vršiti popravke Što je bolje? Što je bolje? • Vršimo popravke Vršimo popravke cipela. cipela. ili: ili: • Popravljamo cipele. Popravljamo cipele. Bolje je: Bolje je: • Popravljamo Popravljamo cipele. cipele. Zašto? Zašto? • Hrvatski jezik radnju najčešće Hrvatski jezik radnju najčešće izriče glagolom. Umjesto izriče glagolom. Umjesto sklopa sklopa vršiti vršiti i i imenice imenice, , preciznije je i bolje odmah preciznije je i bolje odmah upotrijebiti upotrijebiti glagol glagol koji će koji će izreći istu radnju. izreći istu radnju. Dakle: Dakle: • Vršiti popravke Vršiti popravke znači znači popravljati popravljati, , vršiti vršiti ispravke ispravke znači znači ispravljati ispravljati, , vršiti upise vršiti upise znači znači upisivati upisivati, , pa tako treba i reći: pa tako treba i reći: • Popravljamo Popravljamo satove, satove, ispravljamo ispravljamo pogreške, pogreške, upisujemo upisujemo nove učenike... nove učenike...
96. pričati / govoriti pričati / govoriti Što je točno? Što je točno? • On dobro On dobro priča priča engleski. engleski. ili: ili: • On dobro On dobro govori govori engleski. engleski. Točno je: Točno je: • On dobro On dobro govori govori engleski. engleski. Zašto? Zašto? • Glagol Glagol pričati pričati znači usmeno znači usmeno kazivati, pripovijedati, razgovarati, kazivati, pripovijedati, razgovarati, a glagol govoriti znači imati a glagol govoriti znači imati sposobnost prenošenja poruke sposobnost prenošenja poruke riječima, iznositi neki sadržaj riječima, iznositi neki sadržaj (značenja se samo djelomično (značenja se samo djelomično preklapaju.) preklapaju.) Dakle: Dakle: • On dobro On dobro govori govori engleski. engleski. ali: ali: • Pričam Pričam ti priču. ti priču.
97. sačekati / dočekati sačekati / dočekati Što je točno? Što je točno? • Sačekao Sačekao nas je na nas je na kolodvoru. kolodvoru. ili: ili: • Dočekao Dočekao nas je na nas je na kolodvoru. kolodvoru. U hrvatskom jeziku U hrvatskom jeziku dobro je samo: dobro je samo: • Dočekao Dočekao nas je na nas je na kolodvoru. kolodvoru. Zašto? Zašto? • Glagol Glagol sačekati sačekati uljez je u uljez je u hrvatskom leksiku. On je počeo hrvatskom leksiku. On je počeo istiskivati neke druge dobre istiskivati neke druge dobre hrvatske glagole (npr. hrvatske glagole (npr. pričekati, pričekati, počekati, dočekati počekati, dočekati), a svaki od ), a svaki od njih njih precizno precizno izražava glagolsku izražava glagolsku radnju. radnju. Dakle: Dakle: • Ako želite koga pozdraviti i Ako želite koga pozdraviti i pomoći mu oko prtljage, pomoći mu oko prtljage, dočekajte dočekajte ga na kolodvoru. ga na kolodvoru.
98. sipati / natočiti / lijevati sipati / natočiti / lijevati Što je točno? Što je točno? • Sipaj mi još malo soka! Sipaj mi još malo soka! ili: ili: • Natoči mi još malo soka! Natoči mi još malo soka! ili: ili: • Ulij mi još malo soka! Ulij mi još malo soka! Točno je: Točno je: • Natoči Natoči mi još malo soka! mi još malo soka! ili: ili: • Ulij Ulij mi još malo soka! mi još malo soka! Zašto? Zašto? • Sipati Sipati se može samo se može samo ono što je sipko: npr. ono što je sipko: npr. brašno, šećer, prašak. brašno, šećer, prašak. • Tekućine se Tekućine se ulijevaju ulijevaju ili ili toče. toče. Dakle: Dakle: • Natoči mi malo vode! Natoči mi malo vode! • Ulijte još vode u Ulijte još vode u hladnjak! hladnjak!
99. sjedište / sjedalo sjedište / sjedalo Što je točno? Što je točno? • Dvorana ima 500 Dvorana ima 500 sjedišta. sjedišta. ili: ili: • Dvorana ima 500 Dvorana ima 500 sjedala. sjedala. Točno je: Točno je: • Dvorana ima 500 Dvorana ima 500 sjedala sjedala. . Zašto? Zašto? • Sjedalo Sjedalo je naprava za sjedenje u je naprava za sjedenje u dvorani ili prijevoznom sredstvu (npr. dvorani ili prijevoznom sredstvu (npr. sjedalo do prozora). sjedalo do prozora). • Sjedište Sjedište može biti dio klupe na kojem može biti dio klupe na kojem se sjedi, no češće označuje mjesto se sjedi, no češće označuje mjesto gdje se nalazi središnjica nekoga gdje se nalazi središnjica nekoga društva ili ustanove (npr. Sjedište društva ili ustanove (npr. Sjedište Svjetske banke). Svjetske banke). Dakle: Dakle: • Za večerašnju predstavu dobili smo Za večerašnju predstavu dobili smo samo pomoćna samo pomoćna sjedala sjedala. . a: a: • Sjedište Sjedište Vlade i Sabora RH nalaze se Vlade i Sabora RH nalaze se na Markovu trgu u Zagrebu. na Markovu trgu u Zagrebu.
100. službeno / zvanično službeno / zvanično Što je točno? Što je točno? • Održani su Održani su službeni službeni razgovori s predstavnicima razgovori s predstavnicima sindikata. sindikata. ili: ili: • Održani su Održani su zvanični zvanični razgovori s predstavnicima razgovori s predstavnicima sindikata. sindikata. Točno je: Točno je: • Održani su Održani su službeni službeni razgovori s predstavnicima razgovori s predstavnicima sindikata. sindikata. Zašto? Zašto? • Zvaničan Zvaničan ide u red onih srpskih ide u red onih srpskih riječi koje su, poglavito od 1918. riječi koje su, poglavito od 1918. godine, nastojale istisnuti godine, nastojale istisnuti odgovarajuću hrvatsku riječ. Ta odgovarajuću hrvatsku riječ. Ta je riječ u hrvatskom jeziku je riječ u hrvatskom jeziku nepotrebna. nepotrebna. Dakle: Dakle: • Tek kad stigne službeni Tek kad stigne službeni dopis, moći ćemo dopis, moći ćemo službeno i odgovoriti. službeno i odgovoriti.
101. sprovesti / provesti sprovesti / provesti Što je točno? Što je točno? • Sproveli Sproveli smo uredbu smo uredbu na temelju zakonske na temelju zakonske ovlasti. ovlasti. ili: ili: • Proveli Proveli smo uredbu na smo uredbu na temelju zakonske temelju zakonske ovlasti. ovlasti. Točno je: Točno je: • Proveli Proveli smo uredbu na smo uredbu na temelju zakonske temelju zakonske ovlasti. ovlasti. Zašto? Zašto? • Sprovesti Sprovesti uvijek uključuje neku uvijek uključuje neku pratnju. Možemo sprovesti pratnju. Možemo sprovesti zarobljenika u zatvor, a i pokojnika zarobljenika u zatvor, a i pokojnika do groba. do groba. • Provesti Provesti pak znači pak znači vodeći vodeći pokazati pokazati (provesti gosta kroz (provesti gosta kroz grad), grad), izvesti na put izvesti na put (provesti brod (provesti brod kroz Panamski kanal), kroz Panamski kanal), proboraviti proboraviti na nekom mjestu na nekom mjestu (provesti (provesti praznike na moru) ili praznike na moru) ili oživotvoriti oživotvoriti neku administrativnu odluku neku administrativnu odluku – – Proveli Proveli smo uredbu na temelju smo uredbu na temelju zakonske ovlasti. zakonske ovlasti.
102. strana / stranica strana / stranica Što je točno? Što je točno? • Otvorite 20. Otvorite 20. stranu stranu časopisa! časopisa! ili: ili: • Otvorite 20. Otvorite 20. stranicu stranicu časopisa! časopisa! Točno je: Točno je: • Otvorite 20. Otvorite 20. stranicu stranicu časopisa! časopisa! Zašto? Zašto? • Strana Strana može biti dio nekoga može biti dio nekoga predmeta(npr. prednja strana, vanjska predmeta(npr. prednja strana, vanjska strana), strane svijeta su istok, zapad strana), strane svijeta su istok, zapad itd., svatko ima dobrih i loših strana, a itd., svatko ima dobrih i loših strana, a možete se i razletjeti na sve strane. možete se i razletjeti na sve strane. • Stranica Stranica je list papira u knjizi, je list papira u knjizi, časopisu ili pak stranica časopisu ili pak stranica geometrijskoga lika (npr. stranica geometrijskoga lika (npr. stranica trokuta). trokuta). Dakle: Dakle: • Podatak ćeš pronaći na Podatak ćeš pronaći na 17. stranici. 17. stranici. • Okreni novu stranicu! Okreni novu stranicu!
103. tučnjava / tuča tučnjava / tuča Što je točno? Što je točno? • U U tučnjavi tučnjavi su sudjelovali su sudjelovali učenici viših razreda. učenici viših razreda. ili: ili: • U U tuči tuči su sudjelovali su sudjelovali učenici viših razreda. učenici viših razreda. Točno je: Točno je: • U U tučnjavi tučnjavi su sudjelovali su sudjelovali učenici viših razreda. učenici viših razreda. Zašto? Zašto? • Tučnjava je fizički sukob ljudi koji Tučnjava je fizički sukob ljudi koji se međusobno udaraju šakama ili se međusobno udaraju šakama ili nekim predmetima. nekim predmetima. • Tuča je pak smrznuta kiša, vrsta Tuča je pak smrznuta kiša, vrsta oborine koja se sastoji od ledenih oborine koja se sastoji od ledenih zrna. zrna. Dakle: Dakle: • Tuča Tuča je uništila ljetinu. Štete od je uništila ljetinu. Štete od tuče tuče vrlo su velike. vrlo su velike. ali: ali: • Netko je izazvao Netko je izazvao tučnjavu tučnjavu. U . U tučnjavi tučnjavi su mu razbili nos. su mu razbili nos.
104. učesnik / sudionik učesnik / sudionik Što je bolje? Što je bolje? • Ovo su Ovo su učesnici učesnici izletničke karavane. izletničke karavane. ili: ili: • Ovo su Ovo su sudionici sudionici izletničke karavane. izletničke karavane. Bolje je: Bolje je: • Ovo su Ovo su sudionici sudionici izletničke karavane. izletničke karavane. Zašto? Zašto? • U hrvatskom jeziku riječ U hrvatskom jeziku riječ čest čest više se više se ne upotrebljava u značenju ne upotrebljava u značenju dio dio. . Možemo je naći samo u nekim Možemo je naći samo u nekim riječima, npr. riječima, npr. čestica čestica (zemljišna i (zemljišna i gramatička) te gramatička) te pričest pričest. Ostale riječi . Ostale riječi koje pokazuju da u nečem imamo koje pokazuju da u nečem imamo kakva udjela izvode se iz osnove riječi kakva udjela izvode se iz osnove riječi dio dio. . Dakle: Dakle: • Vrijednost Vrijednost dionica dionica je pala. je pala. • Dioničar Dioničar je član dioničarskog je član dioničarskog društva. društva. • Ovo su Ovo su sudionici sudionici izletničke izletničke karavane. karavane.
105. u hotelu i oko hotela / u hotelu i oko hotela / u i oko hotela u i oko hotela Što je točno? Što je točno? • Posadili smo cvijeće Posadili smo cvijeće u u hotelu hotelu i i oko hotela. oko hotela. ili: ili: • Posadili smo cvijeće Posadili smo cvijeće u u i i oko hotela oko hotela. . Točno je: Točno je: • Posadili smo cvijeće Posadili smo cvijeće u u hotelu hotelu i i oko hotela. oko hotela. Zašto? Zašto? • Prijedlozi Prijedlozi u u i i oko oko ne slažu se s ne slažu se s istim padežom. istim padežom. U hotelu U hotelu je je lokativ, a lokativ, a oko hotela oko hotela je genitiv.U je genitiv.U navedenim primjerima jedino se navedenim primjerima jedino se imenica može zamijeniti imenica može zamijeniti zamjenicom. zamjenicom. Dakle: Dakle: • Posadili smo cvijeće u Posadili smo cvijeće u hotelu i oko hotela. hotelu i oko hotela. ili: ili: • Posadili smo cvijeće Posadili smo cvijeće u u hotelu i oko njega. hotelu i oko njega.
106. ukazati / upozoriti ukazati / upozoriti Što je točno? Što je točno? • Ukazali Ukazali su nam na su nam na posljedice. posljedice. ili: ili: • Upozorili Upozorili su nas na su nas na posljedice. posljedice. Točno je: Točno je: • Upozorili Upozorili su nas na su nas na posljedice. posljedice. Zašto? Zašto? • Glagol Glagol ukazati ukazati može se u može se u hrvatskom zamijeniti hrvatskom zamijeniti glagolima kojima vrlo precizno glagolima kojima vrlo precizno možemo izraziti misao. Npr. možemo izraziti misao. Npr. pokazati pokazati, , upozoriti upozoriti, , iskazati iskazati, , pružiti pružiti, pa i , pa i upućivati upućivati na što. na što. Dakle: Dakle: • Pokazali Pokazali su nam put. su nam put. • Pružili Pružili smo prvu pomoć. smo prvu pomoć. • Iskazali Iskazali smo počast. smo počast.
107. ukus / okus ukus / okus Što je točno? Što je točno? • Meso ima loš Meso ima loš ukus ukus. . ili: ili: • Meso ima loš Meso ima loš okus okus. . Točno je: Točno je: • Meso ima loš Meso ima loš okus okus. . Zašto? Zašto? • U hrvatskom jeziku U hrvatskom jeziku okus okus je je nešto što se može osjetiti. nešto što se može osjetiti. • Ukus Ukus je shvaćanje lijepoga, je shvaćanje lijepoga, estetsko mjerilo. estetsko mjerilo. Dakle: Dakle: • Moj muž ukusno se Moj muž ukusno se odijeva,ima dobar odijeva,ima dobar ukus ukus. . • Meso ima loš Meso ima loš okus okus, lošega , lošega je okusa. je okusa.
108. uputa / uputstvo/ naputak uputa / uputstvo/ naputak Što je točno? Što je točno? • U kutiji se nalazi U kutiji se nalazi naputak naputak kako kako se sastavlja namještaj. se sastavlja namještaj. ili: ili: • U kutiji se nalazi U kutiji se nalazi uputstvo uputstvo kako kako se sastavlja namještaj. se sastavlja namještaj. ili: ili: • U kutiji se nalazi U kutiji se nalazi uputa uputa kako se kako se sastavlja namještaj. sastavlja namještaj. Točno je: Točno je: • U kutiji se nalazi U kutiji se nalazi naputak naputak kako kako se sastavlja namještaj. se sastavlja namještaj. • i: i: • U kutiji se nalazi U kutiji se nalazi uputa uputa kako se kako se sastavlja namještaj. sastavlja namještaj. Zašto? Zašto? • Riječi Riječi uputa uputa i i naputak naputak pripadaju hrvatskom pripadaju hrvatskom leksičkom fondu, a leksičkom fondu, a uputstvo uputstvo ne pripada. ne pripada. Dakle, treba reći: Dakle, treba reći: • Uz svaki proizvod naći ćete Uz svaki proizvod naći ćete uputu / naputak uputu / naputak kako ga kako ga valja upotrebljavati. valja upotrebljavati.
109. vani / van vani / van Što je točno? Što je točno? • Bacio je loptu vani. Bacio je loptu vani. ili: ili: • Bacio je loptu van. Bacio je loptu van. Točno je: Točno je: • Bacio je loptu Bacio je loptu van van. . • Zašto? Zašto? • Za izricanje smjera treba Za izricanje smjera treba upotrijebiti upotrijebiti van van, a za , a za izricanje mjesta izricanje mjesta vani vani. . Dakle: Dakle: • Bacio je loptu Bacio je loptu van van. . ali: ali: • Bio sam Bio sam vani vani. .