Share
Embed
Meteoriti [Ana Černok, 2012]
Škola meteorske astronomije, Istraživačka stanica Petnica, 2012.
Petnička meteorska grupa
August 08, 2018
Transcript
41 slides
-
Intro... Meteoroid: manja nebeska tela ili čestice prašine koja
nastaju raspadanjem kometa ili asteroida Meteor: svetlosna pojava koja nastaje ulaskom tela/ čestice (meteoroida) velike brzine u Zemljinu atmosferu. Jonizovani gas u okolini te čestice emituje svetlost Meteorit: veći i čvršći meteoroid koji izdrži prolazak kroz Zemljinu atmosferu i dospe do površine Zemlje Ulaze u Zemljinu atmosferu brzinom 11-72 km/s Imaju sagorelu koru i često aerodinamičan oblik Pad (Fall): Meteoriti koji su bili uočeni tokom leta kroz atmosferu Nalaz (Find): Svi ostali -
POSTANAK Sunčevog sistema U pocetku bese... Big Bang Danas
verujemo da je Sve postalo u Velikom prasku pre oko 13 Ga Nastali H (Z=1-3) i He (Z=4) (Li u tragovima Z=6-7) Ostatak PSE nastao nukleosintezom u zvezdama (različiti procesi: fuzija, s- proces, r-proces) Materija stvorena u zvezdama oslobadja se u medjuzvezdani prostor zvezdanim vetrovima ili konačim uništenjem zvezda (novae, supernovae) -
Kondenzacija prvih planetezimala odigrala se u “niskotemperaturnim” uslovima 30
K (periferni protodisk) Centralni delovi protodiska jesu dostigli visoke temperature, ali u fazi koja je prethodila kondenzaciji prvobitnih tela (u pre – T Tauri fazi) KONDENZACIJA White (2006), Chapter 10 - Cosmochemistry -
POSTANAK Sunčevog sistema Sunčev sistem formiran je pre 4.56
Ga kolapsom interstelarne materije pod dejstvom gravitacije (moguća i eksplozija obližnje zvezde) Iz molekularnog oblaka (= interstelarna materija s elementima veće mase, gustine) Prvi stadijum u postanku Sunca trajao je oko 100 000 godina, sve dokle nije otpočela fuzija H u He -
POSTANAK Sunčevog sistema Oko proto-Sunca kružio je oblak gasa
i prašine, koji je većim delom bio privučen ka središtu Zbog odrzanja ugaonog momenta, oblak je postajao sve tanji i konačno formirao disk u ravni rotacije Iz ovog protodiska lokalnom akrecijom materije nastali su planetezimali (>1 km); ostaci tih planetezimala su asteroidi Fragmenti ovih objekata su najčešći izvor meteorita koji dospeju na Zemlju -
POSTANAK Sunčevog sistema Daljom akrecijom iz planetezimala nastale su
planete Unutrašnji deo diska topliji – stenovite planete; spoljašnji deo hladniji – snow line – gasovite planete Izmedju unutrašnjih i spoljašnjih planeta Asteroidni pojas – poreklo najvećeg broja meteorita -
Prvo kondenzuju refraktorni elementi (= oni koji kondenzuju u
visokotemperaturnim uslovima) ukazuju na lokalno kratkotrajno zagrevanje (flash heating) Metali: Re, Os, Hf, Zr, Ir, Ru Ovo su izuzetno retki elementi – kondenzovaće u najsitnije kapljice KONDENZACIJA: Refraktorne inkluzije -
Nakon toga Ca, Al, Ti – nastaju Ca-Al inkluzije
(CAI) ili refraktorne inkluzije (Temperatua: 1800 K) Prvi kondenzati najstariji materijal u SS: 4567 miliona godina Kapljice (Fremdlinge) retkih metala pronadjene u CAI-ma U inkluzijama takodje povećane koncentracije ostalih refraktornih elemenata: U, Th, Zr, Ba i Lantanidi (rekte zemlje) KONDENZACIJA: Refraktorne inkluzije -
Metali: Fe i Ni, potom Mg i Si
prvi silikatni minerali (Fe, Mg, Si) Olivin (Fe,Mg)2SiO4 Piroksen (Mg,Fe)2Si2O6 Nastaju hondrule: sitne (0.1-5 mm) kapljičaste frakcije koje se u najvećoj meri sastoje od olivina i piroksena Nastale 1 – 4 Myr nakon CAIs (Amelin et al., 2002, Bizzarro et al, 2004) Ostale komponente: Ca-silikati, Fe-Ni metal… KONDENZACIJA: Hondrule -
NAJSTARIJI METEORITI: Hondriti Hondriti su najprimitivniji materijal u Sunčevom
sistemu Sastoje se od komponenata koje su kondenzovale pre 4.5 Ga i od tada ostale nepromenjene Zbog svog “primarnog” sastava često ih poredimo sa ostalim planetarnim materijalima, da opišemo koliko je materijal “evoluirao” (evolved) Najčešća klasa meteorita White (2006), Chapter 10 - Cosmochemistry -
Iron meteorites Stony Iron meteorites Achondrites ~9% Carbonaceous Chondrites ~4%
Enstatite Chondrites ~2% Ordinary Chondrites 80% Meteorite: Fall statistics (n=1101) Most studied meteorites fell to the Earth ≤0.1 Ma ago -
METEORITI: Hondriti Naziv su dobili po hondrulama Sadrže:
Hondrule Refraktorne inkluzije (CAI ) Metale Sitnozrni matriks (~µm komponente) U matriksu takodje presolarna prašina (MM i IPD) Chondrite from Dar al Gani. 4 cm wide, it shows numerous varieties of chondrules in a matrix of metal flakes -
Na osnovu relativnog odnosa ova tri elementa podela na
obične (Ordinary), enstatitske (Enstatite) i karbonske (Carbonaceous) Obični (Ordinary): dalja podela na 1. H (high iron) – dosta oksidovanog Fe, olivin 2. L (low iron) – misli se na oksidovano Fe 3. LL (low total iron) – niske koncentracije oksidovanog, redukovanog i metalicnog Fe, kao i drugih siderofilnih (Fe- sličnih) elemenata Enstatitski Gotovo svo prisutno Fe je redukovano do elementarnog stanja (metal), tako da je Si:Fe odnos veći nego kod O-hondrita Nastaje enstatit (Mg-piroksen) Karbonski (ugljenicni): najprimitivniji medju hondritima, neki ne sadrže ni hondrule (CI meteorit se najčešće koristi za poredjene) * Stara podela I-III; danas se dodatno koriste uz C-O-E nomenklaturu HONDRITI: Podela -
Dhofar (Ordinary Chondrite H) (Petnička kolekcija North West Africa (Ordinary
L) North West Africa (CO) -
HONDRITI: Zaključno Nakon mnogih naučnih diskusija prihvaćeno je da
raznolikost medju klasama hondrita prevashodno odrazava lokalne varijacije u sastavu pre-solarne magline, a ne metamorfoze primarnog materijala -
RAZVOJ planetezimala Haotičnim sudaranjima dolazi do akrecija – povećavanje
mase i dimenzija (do 500km u prečniku) Povećanje temperaturnog gradijenta Najveći izvor toplote 26Al i drugi iščezli radioaktivni elementi (elementi koji imaju kratak period poluraspada) Pronadjeni produkti raspada: 26Mg i ostali Ostali izvori toplote: impakti, gravitaciono sažimanje Niski pritisci (2 kbar u jezgru) – potrebne visoke temperature za inicijalno stapanje ~1200K Fe-Ni, ~1300K silikati -
Silikatni i metalični rastopi inkopatibilni – dolazi do diferencijacije
materijala Teži metalični rastopi migriraju ka centru i formiraju jezgro (Fe-Ni) Lakši silikatni (olivin, piroksen) rastopi migriraju ka površini Daljim sudaranjima i impaktima može doći do konglomerizacije čitavog tela RAZVOJ planetezimala -
METEORITI: Ahondriti Osnovna razlika u odnosu na hondrite –
nemaju hondrule Potiču s površine diferenciranih tela – bogatiji silikantim materijalom, siromašniji u metalima Stenoviti – diferencirani – znatno maldji Slični bazaltnim stenama sa Zemlje, pokazuju teksture magmatskih stena (materijal koji kristališe iz rastopa) Ukupno čine oko 8% svih meteorita Najvažnije grupe su tzv. HED: Eukriti (Mg (Ca) – piroksen), veoma slični bazaltima Diogeniti (Mg (Fe) – piroksen) Hovarditi (breča sastavljena od prethodne dve klase) Potiču sa asteroida 4 Vesta (asteroidni pojas, 530 km prečnik) NWA 3147 eukrit -
METEORITI: Ahondriti - Eukriti • Potiču sa asteroida 4 Vesta
(asteroidni pojas, 530 km prečnik) Textural similarity of the basaltic eucrite Stannern (left; pyroxenes white to gray; pyroxene, brown to buff) compared with a terrestrial basalt (right; same with highly colored olivine grains). Image © 2005 T. E. Bunch Dawn -
AHONDRITI: SNC Predstavljaju posebnu grupu ahondrita jer su znatno
mladji (~ 1.25 Ga) Hemijski sastav, a posebno sastav plemenitih gasova (Ar) ukazuju da potiču sa Marsa To zaključujemo jer nam je poznat sastav atmosfere Marsa po uzorcima sa Vikinga, 1976 Grupa dobila ime po predstavnicima: Shergottite, Naklithe i Chassignite, oko 70 predstavnika Poznati predstavnik: ALH 84001 nastao pre 4 Ga Udarom meteorita pre 15 Ma izbačen iz Marsove atmosfere Dospeo na Zemlju pre 13.000 godina Malu grupu u ahondritima predstavljaju i meteoriti sa Meseca (tzv. Lunaniti, Lunanites) -
Potiču iz jezgara nekadašnjih razorenih asteroida (planetezimala) Uglavnom
sačinjeni od Fe-Ni legura Niskotemperaturna legura sa manje 6% Ni je kamacit – Heksaedrit Visokotemperaturna legura sa ~10% Ni – taenit, meteorit Oktaedrit Ataksiti – više od 14% Ni (sastoje se od sitnih lamela kamacita i taenita) Klasifikacija I-IV na osnovu (opadajuce) koncentracije Ga i Ge Gibeon, oktaedrit, 1836. (Petnicki uzorak Campo del Cielo) Widmanstätten- Strukture: Poznata samo iz gvoždjevitih meteorita; Veoma sporo hladjenje 1 – 100 stepeni za milion godina, na temp. 700-450 stepeni. Iz taenita u kamacit METEORITI: Gvoždjeviti -
Kontakt jezgra i kore Nekompatibilni rastopi silikata u
rastopu metala Veliki olivini Podela: 1. Mezosideriti (bogatiji silikatima 2. Palasiti (metal i olivin) (Petnička kolekcija) Mezosiderit Vaca Muerta, pre 1864. Palasit Brahin, 1810. METEORITI: Stenovito - gvoždjeviti -
Tradicionalna klasifikacija Podela: • Stenoviti (hondriti, ahondriti) • Gvoždjeviti •
Stenovito-gvoždjeviti White (2006), Chapter 10 - Cosmochemistry -
NEZVANIčNA Interpretacija Podela: • Stenoviti (hondriti, ahondriti) • Gvoždjeviti •
Stenovito-gvoždjeviti Timing of events in the first 100 Myr of the solar system as determined mostly by Hf– W chronometry (Kleine et al. 2008) -
FORMIRANJE Zemlje Prvobitno akumulacija mase kroz udare malih tela
mase ~10% mase proto -Zemlje U ranijoj fazi kad je masa proto-Zemlje ~60 % konacne mase, impaktor u potpunosti ostaje u Zemljinom mantlu U kasnijim fazama razvoja kada je Zemlja blizu svoje konacne mase, jezgro impaktora se stapa sa zemljinim jezgrom Nastajanje velikih magmatksih okeana Rubie et al. 2011 -
Veruje se da je Mesec nastao kada je Teia
(Theia) – objekat veličine Marsa – udario u Protozemlju pre 4.5 Ga; Zemlja je tada dostigla 80%-90% svoje sadašnje mase FORMIRANJE Meseca -
• do danas je potvrdjeno ~180 impaktne strukture na Zemlji
• izuzev jednog (Vradefort krater), svi su formirani pre manje od 2 Ga; čak 170 je mladje od 700 Ma MESEčEV STADIJUM LHB 3.8 Ga -
Jednostavne kraterske strukture Prečnika manjeg od 4 km (2 km
za sedimente) Komplksne kraterske strulture Prečnik ve i od 4 km; centralno uzvisenje Barringer Crater, Arizona Chicxulub Crater, Yucatan -
Sa Zemlje... Iz svemira... Mnogi ahondriti su breče (Petnička kolekcija)
IMPAKTNE STENE: Breče -
Organizovana potraga za meteoritima: ANSMET http://geology.cwru.edu/~ansmet/ • Do 1978. godine
u kolekcijama širom sveta nalazilo se ukupno oko 3000 meteorita • Od početka organizovanih ekspedicija na Antarktiku dodatnih 10 000 -
Astromaterials Research and Exploration Science: ARES NASA Johnson Space Center
ALH 84001 http://ares.jsc.nasa.gov/ares -
Literatura: Sara R. Russel: The Formation of the Solar
System, Bicentennial Review (2007). Journal of the Geological Society, London. Timothy J.McCoy, David W.Mittlefehldt, Lionel Wilson: Asteroid Differentiation (from Meteoritics and the Early Solar System II) W. M. White: Geochemistry, Chapter 10 – Chosmochemistry (2006). Online edition http://www.imwa.info/geochemistry/